Današnjim emitovanjem posljednjih vijesti u 12 sati, televizijski kanal Al Jazeera Balkans zvanično je najavio gašenje regionalnog servisa.
Iza ove vijesti ne stoji samo kraj jedne redakcije, već tiho gašenje jednog od rijetkih medija koji su godinama profesionalno pokrivali regionalne i globalne događaje sa posebnim akcentom na Balkan.Najveći apsurd: 209 zaposlenih je vijest o zatvaranju saznalo iz drugih medija. Odluka koja je očigledno rezultat vanrednih interesa iz Katara, vlasnika mreže, dolazi bez odgovornosti prema javnosti koju su godinama informisali.
Ova vijest dolazi u trenutku kada su domaći mediji, posebno neovisni i privatni, suočeni s nizom udara: Enormno povećanje doprinosa po odluci entitetske vlasti, koje direktno pogađa proizvodne budžete medijskih kuća.Neravnopravan tretman između javnih i privatnih emitera. Javni mediji gubitke nadomještaju sredstvima iz budžeta građana, dok se privatni bore na tržištu bez institucionalne zaštite. Reemitovanje programskog sadržaja, gdje strane televizije dobijaju naknadu od kablovskih operatera, dok domaći kanali ne ostvaruju ni 1 KM.Finansijska diskriminacija, gdje velike domaće kompanije finansijski podržavaju javne medije koje zapravo koriste kao produžene komunikacijske ruke vlasti.Dodatni problem predstavlja i prekomjerna zastupljenost regionalnih TV kanala na bh. tržištu.
U ponudi kablovskih operatera prisutni su deseci kanala iz Srbije, Hrvatske i drugih zemalja regije. Istovremeno, domaći mediji se bore za vidljivost i prostor, bez sistemske zaštite i bez ravnopravnog tretmana u distribuciji.U takvom medijskom pejzažu, profesionalni novinari i urednici – oni koji bez crvenih dnevnica izvještavaju o najosjetljivijim temama poput genocida u Srebrenici, koji se zalažu za pravdu, integritet i opstanak države – ostaju bez podrške.
Medijski pluralizam nije luksuz. Ne možemo u Evropu samo s budžetskim medijima i kontrolisanim informacijama. Pluralnost glasova i zaštita nezavisnih medijskih struktura moraju biti temeljni demokratski imperativ.Gdje ulažemo, kome plaćamo reklamu, koga pratimo – to je više od tržišne logike, to je politički i društveni interes.
