NATO kaže da je predan teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, gdje napetosti koje tinjaju više od 30 godina sada dolaze do ključanja zbog poteza Milorada Dodika, separatiste bliskog Putinu, piše CNN Portugal.
Zijad Bećirović nema dilemu kada opisuje ono što se događa na Balkanu, konkretno u Bosni i Hercegovini. “Poruka međunarodnoj zajednici je jasna”, kaže direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) za CNN Portugal. “Stop novom Karadžiću – Miloradu Dodiku!”
Trideset godina nakon završetka rata, 17 godina otkako je srpski vođa Radovan Karadžić osuđen na doživotni zatvor za genocid i zločine protiv čovječnosti na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), međunarodna zajednica obraća pažnju – počevši od NATO-a, čiji je generalni sekretar, Mark Rutte, tokom posjeta Sarajevu ove sedmice uvjeravao u potpunu predanost saveza “teritorijalnom integritetu” Bosne i Hercegovine.
Suočen s novinarima iz cijelog svijeta, glasnogovornik generalnog sekretara UN-a priznao je nekoliko dana kasnije da je “zabrinut” zbog “nedavnih događaja” u zemlji. “Pozivamo sve političke lidere da u potpunosti podrže i olakšaju rad državnih institucija kako bi se učvrstio mir i osigurala stabilnost u cijeloj Bosni i Hercegovini”, naveo je Stéphane Dujarric u e-mailu poslanom redakcijama. “Pozivamo sve relevantne aktere da budu suzdržani, suzdrže se od govora i postupaka koji izazivaju podjele i da se umjesto toga uključe u konstruktivan dijalog i saradnju.”
Tenzije u Bosni ovih dana rastu, ali nisu novost. Da bismo razumjeli što se događa, moramo se vratiti u 1991. godinu, kada je tadašnji lider Srbije, Slobodan Milošević, pokrenuo takozvani “udruženi zločinački pothvat” (UZP) kako bi stvorio “etnički čistu” srpsku državu, kako će ICTY zaključiti u sljedećem desetljeću.
“Tada je i Milorad Dodik bio dio plana i potpisnik Deklaracije od 9. januara 1992. godine, kada je stvorena Republika Srpska”, ističe Zijad Bećirović, koji ističe: Dodik i danas provodi UZP koji je osmislio i proveo Milošević, pod kojim su pobijeni i protjerani milioni ljudi.
“Možemo razgovarati o istom projektu”, navodi Bećirović. Ali vremena sada nisu ista. “Rutte je također izjavio da ovo nije 1992. godina. Taj ‘sigurnosni vakuum’ je pokušaj secesije Milorada Dodika. Jasno je poslana poruka da će NATO reagirati i neće dopustiti rat, jer otcjepljenje Bosne i Hercegovine znači samo jedno – novi rat. A kao što znamo, Prvi svjetski rat je počeo u Bosni i Hercegovini. Moramo biti vrlo oprezni u pogledu situacije u ovoj zemlji.”
Memorijalni centar u Potočarima (Foto: Marko Drobnjaković/AP)
Sigurnosna praznina
Između Rutteove posjete Sarajevu i Dujarricove izjave iz New Yorka, u daljnjoj eskalaciji napetosti, Državno tužilaštvo BiH naložilo je hapšenje Dodika i dvojice njegovih saradnika zbog, kako je ocijenilo, “napada na ustavni poredak” zemlje podijeljene na dva autonomna entiteta od potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995., kojim je okončan rat.
Naredba je uslijedila nakon što se lider Republike Srpske, jednog od ova dva entiteta, oglušio na dva poziva za ispitivanje, zajedno s Radovanom Viškovićem, svojim premijerom, i Nenadom Stevandićem, predsjednikom parlamenta. To se pak dogodilo nakon što je Ustavni sud BiH suspendirao zakon koji je potpisao Dodik, a kojim se odbijaju ovlasti federalne policije i pravosuđa BiH u RS-u.
Kako je prije nekoliko dana za CNN objasnio Adnan Ćerimagić, viši analitičar za Zapadni Balkan pri Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI), ovaj zakon je “dio Dodikovih širih nastojanja da oslabi centralnu vlast i izbjegne potencijalne posljedice sudskog postupka koji je u toku protiv njega” – proces u kojem je prije dvije sedmice najviši državni sud u Sarajevu osudio lidera RS-a na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog života.
Presuda je uslijedila kao odgovor na Dodikove pokušaje da zaobiđe zakonske procedure uspostavljene u krhkoj strukturi Bosne i Hercegovine od završetka rata prije 30 godina, tačnije prema Daytonskom sporazumu koje nadzire Nijemac Christian Schmidt, visoki međunarodni predstavnik u zemlji, kojeg Dodik također prezire.
Pozivajući se na “ozbiljnu političku i sigurnosnu krizu”, Zijad Bećirović ističe važnost NATO-a u sprječavanju eskalacije sukoba. “Važno je da NATO pošalje trupe u Brčko distrikt, jer je ovaj teritorij pod međunarodnim nadzorom i dijeli RS na dva dijela – to je ključno”, kaže direktor IFIMES-a, koji navodi i “vitalnu ulogu” SAD-a u osiguranju sigurnosti u BiH i regiji.
“Uloga SAD-a je nezamjenjiva”, naglašava. “SAD štiti Daytonski sporazum i Bosnu i Hercegovinu. Rušitelji Bosne i Hercegovine polagali su nade u novu američku administraciju i krenuli u rušenje Bosne i Hercegovine – a tu ne smijemo zaboraviti ni Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ BiH) i Dragana Čovića koji u saradnji s Dodikom suptilno uništava Bosnu i Hercegovinu.”
S obzirom na to da su Dodikova očekivanja u vezi s novom Trumpovom administracijom, barem za sada, “važno osigurati mirnu tranziciju vlasti s Dodikovim odlaskom”, tvrdi Bećirović, kao i “uzbuniti zemlje u regiji, posebno Srbiju i Hrvatsku” – potonja je punopravna članica Europske unije (EU) od 2013., prva je još uvijek samo kandidat za pristupanje, u procesu koji ostaje u klimavim vodama s obzirom na nepriznavanje državu Kosovo, znakove demokratske regresije i usklađivanje vanjske politike s Rusijom.
Bećirović tvrdi da je važno osigurati mirnu tranziciju vlasti s odlaskom Dodika, kao i upozoriti druge zemlje u regiji, posebno Srbiju i Hrvatsku, piše CNN Portugal.
EU zauzeta “bavljenjem sobom”
U izvještaju objavljenom u maju, usprkos snažnim znakovima separatizma od strane Dodika i njegovih bliskih saveznika, Međunarodna krizna skupina već je pozvala EU da pomogne zaustaviti fragmentaciju Bosne i Hercegovine, rekavši da blok treba koordinirati sa SAD-om. Ali to je bilo u maju, prije nego što je Donald Trump ponovno izabran za predsjednika SAD-a i poslao signale da namjerava napustiti dugogodišnja savezništva, posebno s Evropljanima, dok je zadržao donekle opušten stav prema Rusiji Vladimira Putina.
Budući da je Ukrajina već četvrtu godinu zaredom napadnuta od strane ruskih trupa, nekoliko analitičara smatra da je situacija u Bosni samo jedna u nizu kriza koje Kremlj iskorištava u kontekstu trenutnog zastoja s EU-om. “Rusija izaziva krizu na Balkanu kako bi olakšala svoju pregovaračku poziciju oko Ukrajine”, smatra Zijad Bećirović.
To je zapravo “ruski način djelovanja u svijetu”, kaže stručnjak. “Dodik je ruski predstavnik u Bosni i Hercegovini. Rusija je široko prisutna u Bosni i Hercegovini”, ističe stručnjak. “Imamo proputinovsku vladu u Republici Srpskoj, ali i na razini Bosne i Hercegovine – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je pod proputinovskim utjecajem.”
Ne spominjući Rusiju, američki državni sekretar Marco Rubio upozorio je prije sedmicu dana da Dodikove akcije prijete sigurnosti i stabilnosti Bosne, pozivajući regionalne partnere da udruže snage kako bi se “oduprli ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”.
Upitan o stavu SAD-a pod Trumpom, direktor IFIMES-a ističe da, “za sada, na sreću, nova administracija kritizira Dodika i prijeti intervencijom”, držeći lidera bosanskih Srba i njegove saradnike na “crnoj listi” ljudi koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a, “što je osnova za intervenciju SAD-a”. I, “naravno, imamo i Daytonski mirovni sporazum, čiji su autor i garant Sjedinjene Američke Države – pod čijim uslovima se obvezuju osigurati trajni mir i funkcionalnu državu u Bosni i Hercegovini”, dodaje.
Budući da su u zemlji stacionirane međunarodne vojne snage (EUFORBiH), od kojih većina dolazi iz zemalja članica NATO-a, “olakšano je djelovanje američke administracije i njenih saveznika” u slučaju potrebe za intervencijom. Ta će misija, saopćilo je izaslanstvo EU-a u BiH reagirajući na posljednje Dodikove akcije, biti “privremeno povećana”, piše CNN Portugal.
Ista delegacija je naglasila da sve uključene strane moraju poštivati sve odluke koje je donio Ustavni sud BiH, uključujući privremene mjere na koje se još može uložiti žalba. Problem je, ističe Zijad Bećirović, što u ovom trenutku, osim što je zaokupljena “bavljenjem sama sobom”, EU “ponavlja istu grešku koju je napravila krajem devedesetih, kada je Bosnu i Hercegovinu ostavila u rukama Miloševićevog režima i srpske vojske”.
“EU se boji Ruske Federacije, a istovremeno nije sigurna da će nova američka administracija podržati NATO, a bez američke zaštite je ranjiva”, naglašava stručnjak, navodeći kao primjer činjenicu da Srbija, “koja je proglasila neutralnost”, ima “gotovo isti broj tenkova kao Njemačka”, dok je Njemačka “gotovo osam puta veća po broju stanovnika”.
“EU očekuje da SAD riješi probleme EU i Balkana, a to se događa od 1990-ih do danas. To je najveća pogreška. Samo ovaj put, ako izbije sukob, cijela EU će biti uvučena u rat.”
(Priredio: Samir Begović/ Slobodna-Bosna)
