Predstavnici zemalja jugoistočne Evrope usvojili su Dubrovačku deklaraciju na današnjem Samitu kojem je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Predstavnici zemalja jugoistočne Evrope usvojili su Dubrovačku deklaraciju na današnjem Samitu kojem je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ovo je treći Samit Ukrajine i zemalja jugoistočne Evrope otkako je Rusija u februaru 2022. započela invaziju na tu zemlju, piše Radio Slobodna Evropa.
Deklaracijom se osuđuje ruska agresija, podržava teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući i poluostrvo Krim, iskazuje podrška mirovnom planu Zelenskog te naglašava da je uslov za mir povlačenje ruskih trupa.
Lideri zemalja podržali su evropske integracije Kijeva i članstvo u NATO-u kada se za to steknu uslovi.
Deklaracijom je naglašena važnost energetske sigurnosti Ukrajine, posebno imajući u vidu predstojeću zimu. U tom kontekstu razmotreno je pružanje pomoći toj zemlji kako bi se ublažile posljedice koje je energetski sektor pretrpio u ruskim napadima.
Dalje se navodi da se nuklearna elektrana Zaporožje mora vratiti pod nadzor Ukrajine i da funkcioniše u skladu s principima Međunarodne agencije za atomsku energiju. Zaporožje je trenutno pod ruskom kontrolom.
Deklaracijom se podsjeća na važnost usklađivanja Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Evropske unije. EU je tom politikom uvela sankcije Rusiji, koje se u Deklaraciji eksplicitno ne spominju.
– Dubravačka deklaracija rezimira snažnu političku volju država ovog dijela Evrope koje, svaka na svoj način, u protekle dvije i po godine snažno podupire Ukrajinu. To ćemo činiti i dalje – kazao je na konferenciji za novinare domaćin Samita – hrvatski premijer Andrej Plenković.
Sastanku su prisustvovali predstavnici zemalja regiona – Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, članica EU – Slovenije, Grčke, Bugarske i Rumunije, kao i Moldavije i Turske.
I prije nego je objavljena Dubrovačka deklaracija, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na samostalnoj konferenciji za novinare saopštio da je delegacija Srbije uspjela da izmijeni nekoliko stavova u tom dokumentu.
Kako je rekao, iz prvobitne verzije Deklaracije izmijenjen je stav o obavezi uvođenja sankcija Rusiji.
– Promijenjen je taj stav i sada glasi da se ‘zemlje podstiču’ da se usklade s mjerama EU prema Rusiji – pojasnio je Vučić.
Srbija se do danas nije usaglasila ni s jednom odlukom o sankcijama Rusiji.
Prema riječima Vučića, koji je iskazao želju da se uspostavi mir u Ukrajini, na zahtjev Srbije izbačene su odrednice “vojna pomoć” i “okupacija Krima”.
Na početku Samita ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je poručio da se ne može očekivati mir ukoliko Evropa nije ujedinjena.
– Nikoga u Evropi ne treba podsjećati koliko je mir, pogotovo ovdje na Balkanu, dragocjen. Ono što se događa na Balkanu i ono što se događa kod nas u Ukrajini na neki način određuje stabilnost čitave Evrope. Hvala na podršci i što ustajete protiv nastojanja Rusije da destabilizuje i ovaj region – poručio je Zelenski.
Pozvao je učesnike Samita da se uključe u mirovni proces, rekavši da Ukrajina radi na dokumentu koji će sadržati uslove koje je “potrebno zadovoljiti za pravičan kraj rata”.
Na pitanje novinara o mogućim ustupcima u mirovnim pregovorima, hravatski premijer Andrej Plenković je kazao da bi “dopuštanje koncesija koje bi podrazumijevale teritorijalne gubitke bila najgora moguća poruka i međunarodnom pravu i odnosima”.
– Time bi dali ogromno zeleno svjelo bilo kojem snažnijem akteru sa ekspanzionističkim ambicijama da sličnu agresiju napravi bilo gdje u svijetu – ističe Plenković, podsjetivši da ruska invazija na Ukrajinu traje gotovo 1.000 dana.
– Neosuđivanje Rusije u ovom napadu na Ukrajinu ohrabrilo bi i druge režime da učine slično ili isto. U jugoistočnoj Evropi ne smijemo dopustiti da se to događa – potcrtao je Plenković.
Dvojica lidera su pred početak Samita potpisali bilateralni sporazum o dugoročnoj podršci i saradnji.
Sporazum je fokusiran na iskustvima Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, podrške ratnim veteranima i uklanjanju mina.
Zelenski se zahvalio Hrvatskoj za podršku Ukrajini i to što je, kako je rekao, od početka ruske agresije 2014. uz ukrajinski narod. Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.
Tokom posjete, on je s premijerom Plenkovićem posjetio ukrajinsku djecu koja borave u Hrvatskoj.
Inače, susret u gradu pod zaštitom UNESCO-a, koji prate visoke mjere sigurnosti, treći je Samit Ukrajine i jugoistične Evrope.
Prvi je bio u Atini 2022, a drugi u Tirani u februaru ove godine, kojem je također prisustvovao Zelenski. Tom je prilikom pozvao na veću podršku ukrajinskim naporima u odvraćanju ruskih snaga.
