Sjednica Doma naroda PS BiH prekinuta je 4. juna na tački tri, a nakon što delegati prethodno nisu podržali Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o finansiranju institucija Bosne kao ni Prijedlog Zakona o VSTV čiji je predlagač Vijeće ministara BiH. Podsjećamo, za zakone je glasalo sedam delegata (po tri iz HDZ-a i SNSD-a, te Ilija Cvitanović), dok je osam bilo protiv (Klub Bošnjaka, Nenad Vuković iz PDP-a, Želimir Nešković iz SDS-a, te Zlatko Miletić).
Sjednica bi, kako je najavio predsjedavajući Nikola Špirić, trebala biti nastavljena naredne sedmice.
Treća tačka je bio Zahtjev delegatkinje Marine Pendeš (HDZ) za razmatranje Prijedloga zakona o sudu Bosne i Hercegovine po hitnom postupku. Ona je prije prekida sjednice zatražila da se ovaj zakon ipak razmatra u redovnoj proceduri. Da li je tako odlučila iz straha da će biti oboren ili i zbog kritika na tekst zakona koje je svim klubovima u PS BiH uputio šef Misije OSCE-a Brian Aggeler, nije obrazložila. U redovnoj proceduri moguće su izmjene zakonskog rješenja, dok u hitnoj proceduri nema amandmana.
Ono što je u svom pismu naveo šef Misije OSCE-a svim klubovima oba doma PS BiH 27. maja odnosi se i na prijedlog zakona o Sudu BiH koji je u proceduru uputila Pendeš.
Jer kao što u prijedlogu Predraga Kojovića nedostaju dvije nadležnosti Suda BiH koje imaju u važećem Zakonu o Sudu BiH, isti je slučaj sa prijedlogom Marine Pendeš. Vijeće ministara BiH nije razmatralo Zakon o Sudu BiH koji je pripremilo Ministarstvo pravde BiH, ali imajući u vidu prijedlog Pendeš teško je očekivati da je mijenjala nadležnosti koje je navelo Ministarstvo pravde BiH. Pa se kritika OSCE-a odnosi na sve prijedloge koji su u proceduri.
Misija OSCE-a je izrazila bojazan da bi se izbacivanjem dvije nadležnosti kako je to predviđeno ovim prijedlozima, značajno suzila nadležnost za:
– zauzimanje konačnog i pravno obavezujućeg stava vezanog za sprovođenje zakona
Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo
kojeg suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona
Bosne i Hercegovine i
– donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i
Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv
čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom
odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg
entitetskog suda ili Suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
“Misija ističe da bi ukidanje nadležnosti Suda za zauzimanje pravno obavezujućeg stava o primjeni domaćih i međunarodnih zakonskih normi moglo imati značajan utjecaj na
koherentnost sudske prakse i pravnu sigurnost u već fragmentiranom sudskom sistemu.
Nadalje, oduzimanje mogućnosti za donošenje praktičkih uputstava o primjeni pravnih normi u predmetima genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, moglo bi dovesti do stvaranja dodatnih zapreka u procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH i otežati ostvarenje pomirenja i tranzicijske pravde za najugroženije pripadnike društva – žrtve ratnih zločina. To bi također bilo suprotno i jednom od osnovnih strateških ciljeva Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a to je da osigura kontinuirano usklađivanje sudske prakse u predmetima ratnih zločina, u interesu pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom, te bi se negativno odrazilo na rezultate prenosa više od 1000 predmeta ratnih zločina sa državnog nivoa na nivo entiteta i Brčko distrikta BiH.
Bez ove dvije nadležnosti, Sud BiH bi ostao uskraćen za neizostavan element njegovog
mandata, jer bi mu bilo onemogućeno da utvrđuje pouzdane pravne standarde za druge
pravosudne institucije prilikom vođenja postupaka protiv počinilaca teških krivičnih djela iz njegove izvorne nadležosti, zabranjenih obavezujućim međunarodnim sporazumima.
Obuhvatanje ovih nadležnosti neophodno je za eliminiranje nedosljednog tumačenja i primjene propisa, te je također neophodni preduslov za stvaranje usklađene domaće sudske prakse. Iz tog razloga, ove nadležnosti moraju biti obuhvaćene novim Zakonom. Prema tome, aktuelne odredbe člana 7, stav (3), tačke (a) i (b) važećeg Zakona o sudu BiH trebaju ostati na snazi, a izostavljene odredbe potrebno je vratiti u njihovom aktuelnom obliku u Prijedlog zakona”, naveo je šef Misije OSCE-a u dopisu od 27. maja.
Kojović je održao sastanak sa predstavnicima OSCE-a, a njegov prijedlog naći će se na sjednici Predstavničkog doma PS BiH 12. juna.
Istu zabrinutost iskazala je i predsjednica Suda BiH Minka Kreho. Pa još jednom ponavljamo kakvo je mišljenje zauzeo Sud BiH u vezi izbacivanja ove dvije nadležnosti o čemu su obavijestili u Ustavnopravnu komisiju PD PS BiH.
