Ovo su riječi koje često koriste depresivni ljudi

Depresivni ljudi upotrebljavaju znatno više zamjenica u prvom licu jednine, poput – meni, sebi, ja, a znatno manje drugo i treće lice. To pokazuje da su više usmjereni na sebe, a manje na druge

Depresija mijenja baš sve, od interakcije s ljudima do izražavanja kroz govor i pismo. Naučnici su dugo pokušavali da odrede vezu između depresije i jezika, a tehnologija im je pomogla u tome.

U novoj studiji objavljenoj u Clinical Psychological Science otkrili su kako po riječima koje izgovaraju prepoznati ima li neko ovu raširenu psihičku bolest.

Danas se jezičke analize rade pomoću računara i omogućuju obradu velike količine podataka u nekoliko minuta. To može pomoći u otkrivanju jezičnih obilježja koja ljudskom oku mogu promaknuti – na primjer, računar izračunava procenat učestalosti određenih riječi, klasifikuje ih, proučava lingvističku raznolikost, prosječnu dužinu rečenica, gramatičke obrasce itd.

Do sada su lični eseji i dnevnički zapisi depresivnih ljudi bili korisni, kao što su zapisi muzičara Kurta Kobejna koji je na kraju sebi oduzeo život.

Ljudi koji pate od depresije pretjerano koriste riječi kojima izražavaju negativne emocije, posebno one poput prideva i priloga – usamljen, tužan, jadan.

Osim toga, upotrebljavaju znatno više ličnih zamenica u prvom licu jednine,poput – meni, sebi, ja. Znatno manje koriste zamjenice za drugo i treće lice, prenosi portal iflscience.com.

Ovaj obrazac sugeriše da su depresivni ljudi više usmjereni na sebe, a manje na povezanost s drugima. Istraživači su kazali da su zamjenice zapravo pouzdaniji pokazatelj depresije od negativnih emocija. Poznato je da su zatvorenost u ličnim problemima i socijalna izolacija zajedničke crte depresije.

Ipak, nejasno je utiče li depresija na to da se ljudi okrenu sebi ili ih to što se usresređuju na sebe – odvodi u depresiju.

Istraživači su obratili pažnju i na stil jezika, na način kako se ljudi izražavaju. Proučili su tekstove sa 64 različita internetska foruma na kojima su teme bile vezane za mentalno zdravlje. Obradili su podatke više od 6400 članova.

Izdvojili su tzv. apsolutističke riječi čija količina je povećana za otprilike 50 posto kod ljudi koji pate od tjeskobe ili depresije, a čak 80 posto kod ljudi koji razmišljaju o suicidu. To su riječi poput – uvijek, ništa, u potpunosti.

Apsolutističke riječi bile su zastupljene koliko i zamjenice kod tjeskobnih i depresivnih ljudi dok su riječi kojima se iskazuju negativne emocije bile paradoksalno manje zastupljene među ljudima sklonih suicidu, nego među ostalima.

Istraživanje je obuhvatilo i forume na kojima su ljudi koji se oporavljaju od depresije i teskobe i pišu pozitivne i poticajne postove. U njima je bilo 70 posto više riječi koje izražavaju pozitivne emocije.