Prosjačenje – sistemski problem kojeg mogu riješiti isključivo građani BiH

0

Prosjačenje je i dalje aktuelan problem u cijeloj zemlji. Iako je regulisano zakonom u oba bh. entiteta i novčano kažnjivo, broj prosjaka se ne smanjuje. Brojne institucije i organizacije pozivaju na edukaciju o važnosti spriječavanja prosjačenja na ulicama. U ministarstvima unutrašnjih poslova ističu da je problem sistemske prirode i da samo svi građani Bosne i Hercegovine mogu smanjiti broj prosjaka.

Istraživanja pokazuju da najveći broj onih koji prosjače su i dalje pripadnici romske populacije, mahom djeca.

Nema rješenja za ozbiljan problem prosjačenja u Bosni i Hercegovini. Uprkos upozorenjima i kaznama, broj prosjaka, posebno u većim gradovima, u konstantnom je porastu. Kao eventualni vid prevencije, policija u oba etiteta vidi edukaciju. U Istočnom Sarajevu podijeljeni su leci koji upozoravaju građane i educiraju ih o romskoj populaciji u BiH, čiji pripadnika ima najviše među prosjacima na ulicama, piše N1.

“Pa imamo sankciju prekršaja, mada je i to nedovoljno nažalost, jer punoljetna lica mogu da se sankcionišu, za njih su predviđene kazne, a mi u posljednje vrijeme imamo sve više maloljetnika koji su uključeni u prosjačenje, a za njih su zaduženi centri za socijalni rad”, poručila je Dijana Ivanović-Simunović iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

Djeca prosjaci se u istim centrima zadrže ne duže od jednog dana. Za odrasle su predviđene kazne i to po Zakonu o javnom redu i miru Republike Srpske, oni koji prosjače ili navode na prosjačenje, kaznit će se novčano od 200 do 800 konvertibilnih maraka. Kazne za navođenje maloljetnih na prosjačenje su oštrije, od 400 do 1.200 KM ili pak kazna zatvora do 40 dana. U Kantonu Sarajevo kazne su slične i u prvih pola godine nerijetko uručivane.

“U prvih šest mjeseci uručili su 920 prekršajnih naloga, što je za 148 više u odnosu na prošlu godinu, kada govorimo o Zakonu o prekršajima protiv radnog reda i mira u KS; sankcije su od 300 do 900 KM u Kantonu Sarajevo”, kazala je Suvada Kuldija, portparolka MUP-a KS.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, stereotipno je mišljenje da su Romi navodno niža klasa. Ovakvo mišljenje dovodi do stigmatizacije i diskriminacije romskog naroda u BiH, što veliki broj Romkinja i Roma dovodi do ispružene šake na ulici. Inače, procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini živi između 60 i 80 hiljada Roma. Uglavnom borave na području Federacije, u Republici Srpskoj ih je tek nešto više od 10.000. Zabrinjavaju podaci da je 98,7 posto Roma nezaposleno, a preko 85% njih starosne dobi od 15 do 65 godina nema zdravstveo ni socijalno osiguranje.

U općinskom vijeću Ilidža poretklih mjesec dana upozoravaju na problem prosjačenja, posebno u glavnom gradu. Smatraju da je prosjačenje opasno krivično djelo i da je najbolje rješenje ignorisanje prosjaka.

“Kako je to ustvari krivično djelo i prosjačenje nije sadaka, a kod nas ljudi često misle da jeste, jer su dobri merhametli, pa misle da ako nekome daju marku, da je to dobro djelo ili sadaka, a zapravo nije, cilj je građane upoznati da je to jedan organizovani kriminal u najčešće slučajeva. Mi smo vidjeli da ti prosjaci nisu stanovnici općine Ilidža, nego da dolaze iz drugih zemalja, posebno zemalja regije, poput Italije, Bugarske i tako dalje”, rekao je Redžo Lemezan, vijećnik u OV Ilidža.

Građani kažu da često suosjećaju sa prosjacima. Dodaju da ih je mnogo, ali i da ne izazivaju probleme.

N1: Smetaju li vam prosjaci na ulicama?

“Ne, meni niko ne smeta”

“Nisu oni tako bijeda kako se predstavljaju, ali nisam nikad imala nekih problema”;

“Sad zavisi, možda neko od bijede išće, nego od bijesa, ne možeš ti to sad prepoznati, ali vide se na očima da kod ovih mlađi, da samo traže za piće”;

“Nije bilo nekih problema? Ne, ne”, kazali su građani.

U vremenu kada turističke organizacije i turistički radnici u Bosni i Hercegovini rade na jačanju kapaciteta i jačanju turističke slike i promocije Bosne i Hercegovine, prosjake prepoznaju kao generalni problem cijele zemlje s obzirom na to da u vrijeme ljetnih mjeseci kada najviše turista dolazi u BiH, prosjaci na turiste gledaju kao na oblik lake zarade i kao na ljude koji će im lako i brzo pomoći.