Naslovnica BOSNA I HERCEGOVINA Prihvatljivi “populizam” u vrijeme pandemije: Koliko se novca može uštedjeti ako se...

Prihvatljivi “populizam” u vrijeme pandemije: Koliko se novca može uštedjeti ako se političari odreknu dijela primanja?

0

Da bi građani Bosne i Hercegovine što “bezbolnije” prevazišli ekonomske posljedice pandemije koronavirusa, potrebno je, između ostalog, reduciranje troškova javnog sektora. 

Umanjenje izdvajanja za plaće i ostale naknade izabranih i imenovanih lica, te ostalih državnih službenika i namještenika iziskuje posebne odluke, ali u okolnostima poput aktuelne su dobrodošli, poželjni, pa čak i nužni individualni postupci zvaničnika s ciljem doprinošenja prevazilaženju krize.

Takve poteze su već povukli članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Milorad Dodik, članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović, federalni ministar Edin Ramić, gradonačelnik Sarajeva Abdulah SkakaSDP-ovi vijećnici u Kiseljaku, te rukovodstvo PDP-a, koji su se odrekli dijela svojih prihoda za potrebe ugroženih kategorija. Taj primjer bi mogli i trebali slijediti ostali zvaničnici, čija su primanja iz budžeta višestruko veća u odnosu na procječne plaće građana u BiH.

Ostali zvaničnici se, barem za sada, ne izjašnjavaju. Pojedini državni parlamentarci, u okolnostima u kojima su njihove plaće zaštićene kao “ustavna kategorija” i ne mogu se mijenjati u toku mandata, prizivaju “sistemsko rješavanje”, te posebne odluke nadležnih institucija. Dijela svojih plaća, koje se kreću od 5.000 do čak 7.000 KM, se radije ne bi odrekli, a onima koji su bili spremni odreći se dijela primanja pripisuju “populizam“.

S obzirom na to da realni sektor i ugrožene kategorije u BiH očajnički trebaju što hitniju podršku, za uvjeravanje javnosti da su oni koji se odriču novca “populisti”, a da ovi koji ljubomorno čuvaju (ne)zarađen novac nisu, trebat će prava logička vratolomija. Oni koji se ogluše na ovakvu inicijativu će zasigurno trebati snažne argumente koji idu u prilog njihoj potrebi da za sebe zadrže cjelokupan iznos. Da odricanje od primanja danas nije populizam, već da može predstavljati konkretno rješenje za najhitnije izazove, potvrđuje jednostavna računica.

Uzimajući u obzir primanja državnih zastupnika, te izostanak aktivnosti koje bi bar djelimično opravdale te plaće, izdvajanje jednog dijela primanja ne samo da je neophodno za saniranje negativnih posljedica, nego je i moralna obaveza tih zastupnika. Izdvajanjem iznosa manjeg od jedne trećine plaće, odnosno 1.500 KM, samo bi 42 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na mjesečnom nivou prikupili 63.000 KM.

Tim novcem bi se mogao kupiti jedan respirator potreban za liječenje pacijenata, ili bi se mogli pokriti troškovi nekoliko desetina porodica koje bi bile pogođene ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa.

Nezanemariv iznos bi na isti način mogli prikupiti i delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Njih 15 bi izvajanjem po 1.500 KM prikupili 22.500 KMPredsjedavajući i devet ministara u Vijeću ministara BiH bi izdvajanjem istog iznosa prikupili 15.000 KM u jednom mjesecu. To u praksi znači da bi samo Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH na mjesečnom nivou mogli podržati saniranje posljedica krize sa 100.500 KM.

Ni entitetski zastupnici u posljednji mjesec nisu baš bili opterećeni aktivnostima. Oni imaju nešto niža primanja u poređenju sa kolegama sa državnog nivoa, te bi iznos njihovog doprinosa iz plaća mogao biti i niži. Ukoliko bi on iznosio 1.000 KM po zastupniku, samo bi Zastupnički dom Parlamenta FBiH za jedan mjesec prikupio 98.000 KM. Njihove kolege iz Narodne skupštine RS-a bi na isti način prikupile 83.000 KM.

Slična primanja imaju i delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH, njih ukupno 58, te 28 delegata u Vijeću naroda RS-a, što bi značilo da bi i ove dvije institucije mogu doprinijeti saniranju posljedica sa ukupno 86.000 KM.

Vlada FBiH ima 16 ministara i premijera, a isti broj članova ima i Vlada entiteta RS. To u praksi znači da bi entitetske vlade za potrebe realnog sektora, kupovinu zdravstvene opreme ili bilo koju drugu potrepštinu vezanu za pandemiju koronavirusa mogle izdvojiti 34.000 KM.

Samo bi državna i entitetska zakonodavna vlast, te Vijeće ministara BiH i entitetske vlade, na mjesečnom nivou uz realna, nužna i moralna izdvajanja mogli pomoći u prevazilaženju krize sa iznosom većim od 400.000 KM na mjesečnom nivou. Taj novac je dovoljan za pružanje značajne podrške realnom sektoru ili onim najugroženijim dijelovima društva.

Podsjetit ćemo da su predstavnici vlasti gotovo na svim nivoima predložili umanjenje plaća državnim službenicima za potrebe podrške realnom sektoru, koji svojim aktivnostima “puni” budžete iz kojih se i isplaćuju plaće uposlenima u javnom sektoru.

Izvor: faktor

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo Vas upišite komentar!
Molimo Vas unesite ime