Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku, na kojoj se raspravlja o situaciji u našoj zemlji.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku, na kojoj se raspravlja o situaciji u našoj zemlji.
Komšić je na početku obraćanja zahvalio svima na izglasavanju Rezolucije kojom je produžen mandat misiji EUFOR-a u BiH.
– Hvala vam kao stalnim predstavnicima vaših zemalja. Posebno zahvaljujem stalnom predstavniku Grčke – rekao je Komšić.
Objasnio je da se njegovo obraćanje u ime Bosne i Hercegovine u najvećem dijelu odnosi na protekli šestomjesečni period prikazan kroz Izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR).
– Kao što smo mogli primijetiti iz izvještaja visokog predstavnika, protekli šestomjesečni period u Bosni i Hercegovini bio je obilježen nizom političkih kriza koje su u najvećoj mjeri bile povezane sa sudskim postupkom protiv Milorada Dodika i presudom Suda BiH, donesenom tim povodom, a koje su pravni osnov imale u izmjenama Krivičnog zakona nametnutog od strane visokog predstavnika.
Cilj ovih političkih kriza iskazanih kroz stvaranja paralelnih političkih, sudskih i drugih institucija bilo je stvaranje uvjeta za secesiju Rs od BiH.
Nametanje određenih odluka od strane Christiana Schmidta je iskorišteno kao povod za izazivanje krize a pravi uzrok je zapravo sasvim drugi – dugoročna namjera da se izazivanjem kriza izvede secesija dijela BiH – kazao je Komšić.
Takva politika Dodika i institucija Rs, nastavlja Komšić, trenutno je zaustavljena angažmanom međunarodnih faktora. Međutim, dodaje kako je siguran da će se i dalje nastaviti aktivnosti koje za cilj imaju secesiju dijela BiH.
– U međuvremenu ovakav razvoj situacije otvorio je rasprave, kako u BiH tako i u faktorima međunarodne zajednice prisutne u BiH, o budućnosti OHR-a i potrebi njegovog postojanja.
Napad na OHR kojem svjedočimo prikriven je napadom na Christiana Schmidta kao ličnost koja obavlja funkciju visokog predstavnika.
Krajnji cilj tih napada nije trenutni visoki predstavnik, krajnji cilj jeste eliminacija OHR-a iz političkog života u BiH. Eliminisanjem OHR-a eliminisao bi se cijeli jedan aneks Dejtonskog sporazuma čime bi se zapravo ugrozio i potencijalno srušio cijeli mirovni sporazum – ukazao je Komšić.
Ističe kako spada u red onih ljudi koji su žestoko kritikovali i Schmidta i njegove poteze.
– Zbog istine, dužan sam iznijeti i činjenicu da sve odluke i poteze koje je donosio i preduzimao Schmidt, nisu bile isključivo njegovo djelo. On je to radio u punoj koordinaciji s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH a vrlo često je te poteze poduzimao na insistiranje i zahtjev istih tih međunarodnih faktora.
Njegovi potezi ali i politika određenih međunarodnih faktora koji su imali presudan utjecaj na Schmidta često su bili usmjereni na jačanje i zastupanje jedne političke opcije ali i interesa susjedne države u BiH.
Ponovo moram podsjetiti i naglasiti da je postojanje OHR-a kao institucije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma regulisan posebnim aneksom deset. Ovlasti OHR-a navedene su u članu 5. aneksa 10. Na osnovu tog člana kasnije su uvedene i tzv. bonnske ovlasti – govori Komšić.
Podsjetio je da je 2008. godine Vijeće za provedbu mira donijelo odluku o tzv. 5+2 uslova koji moraju biti ispunjeni da bi se zatvorio OHR.
– Dakle, sve formalne pretpostavke za postojanje i rad OHR-a postoje. Istovremeno ne postoji niti jedna formalna pretpostavka za njegovo zatvaranje ili za izmještanje izvan BiH jer uslovi iz 2008. godine, tzv. 5+2 nisu ispunjeni.
Jedino što postoji u tom smislu jeste politička želja pojedinih domaćih ali i nekih vanjskih faktora za eliminacijom OHR-a. Realizacija takvih planova bila bi udarac trenutnoj strukturi BiH, potencijalno ugrozila čak i sam mirovni aranžman i izazvala nove i veće probleme u BiH ali i u regiji – naveo je Komšić.
Podsjeća da trenutna struktura BiH nije proizvod niti društvenog niti političkog procesa ili dogovora, ona je proizvod mirovnog sporazuma kojim nije zadovoljna niti jedna strana u BiH.
– Njime nisu zadovoljne čak niti susjedne zemlje koje su učestvovale u ratu i agresiji na BiH.
Trenutni koncept na kojem funkcioniše BiH a koji sam visoki predstavnik pogrešno naziva “etnički balans moći”, jer ispravniji naziv je “etnički disbalans moći”, je sam po sebi konfliktan koncept.
Na kraju krajeva, 30 godina koje su protekle od zaustavljanja rata u BiH, nažalost, to gotovo svakodnevno dokazuju.
Ukidanje OHR-a, njegovo izmještanje i slabljenje njegovih nadležnosti definisanih članom 5 aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, jeste zapravo odustajanje od samog tog sporazuma. Kakve su posljedice toga nije teško procijeniti.
Zbog svega navedenog obavezan sam i pokušati predložiti rješenje za trenutnu situaciju koja se tiče sudbine OHR-a i stabilizacije situacije u BiH.
Po mom mišljenju postoje dvije opcije. Jedna je, imenovati novog visokog predstavnika i zadržati instituciju OHR u BiH sa svim ovlastima koje ima na osnovu člana 5 aneksa 10. Ova opcija je kratkoročna.
Druga opcija jeste kompleksnija ali je dugoročna i trajna. Suština te opcije nalazi se u potrebi da BiH zaista postane demokratska zemlja, da se ukine diskriminacija vlastitih građana u oblasti ljudskih prava, da se odustane od konfliktnog koncepta “etničkog balansa ili disbalansa moći”, da se ustavno zaštite individualna ljudska prava i principi pravne države i da na taj način BiH postane spremna za integraciju u EU.
Zato želim ovdje apelirati na sve vas koji želite dobro Bosni i Hercegovini, da u narednom periodu dobijemo podršku za početak tranzicijskog perioda u kojem ćemo mi, u Bosni i Hercegovini, uz vašu pomoć učiniti sve neophodne ustavne i druge reforme, kako bi od Bosne i Hercegovine napravili modernu demokratsku državu sa vladavinom prava i zaštitom ljudskih prava.
Vrijeme za tranziciju i evoluciju političkog i pravnog sistema u Bosni i Hercegovini je došlo, i trebamo je zajedno bez odlaganja započeti u najskorije vrijeme.
Sve ostalo jeste opasno igranje sa sigurnošću i stabilnosti ne samo BiH, nego i cijele regije a potencijalno i evropskog kontinenta. Dame i gospodo, moja je obaveza bila da vam ovo, danas i na ovom mjestu kažem – zaključio je u svom obraćanju Željko Komšić.
