Odobrenje Zakona o Južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH još jednom je pokazalo nedostatak rasprave temeljene na činjenicama i analizama u našim institucijama. Nakon intenzivnog pritiska američkog ambasadora, Zakon je odobren, unatoč činjenici da vjerojatno neće proći u Domu naroda, čime zapravo nije postignut nikakav konkretan rezultat.
Nije moralo biti ovako. Već godinama znamo da cijeli svijet mora postepeno ukidati upotrebu fosilnih goriva, uključujući plin. A tu Bosna i Hercegovina – kao i neke druge zemlje u regiji – ima veliku prednost: nismo ovisni o plinu. U 2022. godini, plin je činio manje od tri posto ukupne energije.
Moramo iskoristiti ovu prednost da preskočimo fazu plina i direktno pređemo na održive oblike obnovljive energije, zajedno s efikasnim tehnologijama poput toplotnih pumpi.
Nažalost, ni EU ni SAD ne pokazuju adekvatno liderstvo u ovom pitanju, jer su i sami ovisni o plinu. SAD imaju jasne interese u izvozu svog LNG-a (tekući plin). S jedne strane, ističu potrebu za prestankom korištenja lokalnih fosilnih goriva, dok nas istovremeno tjeraju na ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima.
Naravno, potrebno je prestati s finansiranjem ruske ratne mašinerije, ali Južna interkonekcija ide dalje od toga. Projektirani kapacitet od 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje je šest puta veći od količine koju je Bosna i Hercegovina trošila 2022. godine. Takva infrastruktura ne gradi se s ciljem da traje 10 ili 15 godina, nego 40 ili više. Sada je prekasno za gasovode– moramo racionalnije trošiti energiju i koristiti tehnologije koje će biti relevantne i u budućnosti.
Gasovod bi ili doveo do ogromnog porasta potrošnje i veće ovisnosti o skupom uvoznom energentu, ili bi postao “stranded asset” – nerealizirani kapital koji se ne koristi. Gasovod Zenica – Novi Travnik već predstavlja takvu skupu grešku koja je izgrađena uz kredite na trošak građana BiH, ali koja se ne koristi jer nema kupca.
Najveći problem ostaje grijanje u Sarajevu, ali i za to postoje alternativna rješenja. Na primjer, u 2023. godini najavljen je projekt korištenja velikih toplotnih pumpi. Umjesto gubljenja vremena i velikih finansijskih sredstava na infrastrukturu koja nema budućnost, moramo se okrenuti novim, racionalnijim idejama koje će koristiti Bosni i Hercegovini i njezinim građanima, a ne velikim globalnim silama.
