Najnoviji kvartalni podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine potvrđuju da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do smanjenja prometa u sektoru trgovine, već naprotiv, da je ukupni maloprodajni promet zabilježio rast.
Prema dostavljenim podacima u periodu od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, ukupan fiskalizovani promet ostvaren u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana kasnije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos povećan na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 miliona KM, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine, prenosi Faktor
– Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o navodnom ekonomskom padu zbog neradne nedjelje nisu tačne. Praksa pokazuje da su potrošači jednostavno prilagodili svoje potrošačke navike i kupovinu prebacili na druge dane u sedmici. Osim toga, poboljšani su radni uslovi za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke – rekao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Jedan od glavnih argumenata protivnika neradne nedjelje bio je da će zabrana rada u FBiH potaknuti građane da odlaze u RS radi kupovine, čime bi se prihod “prelio” u drugi entitet.
Međutim, fiskalni podaci ne potvrđuju ovu pretpostavku, trgovine u FBiH ne bilježe pad prometa, što ukazuje na to da eventualna potrošnja građana u RS-u nedjeljom nije imala značajan utjecaj na ekonomske tokove FBiH.
– Analiza fiskalnih podataka pokazuje da nedjeljna potrošnja građana FBiH u tržnim centrima unutar entiteta RS nije imala značajan makroekonomski utjecaj na ukupni promet u maloprodajnom sektoru FBiH. Preusmjeravanje potrošačkih navika na ostale dane u sedmici rezultiralo je očuvanjem stabilnosti prihoda. Ovim se demantuje narativ da je neradna nedjelja dovela do osjetnog odliva prihoda i destabilizacije trgovinskog sektora u FBiH – istakao je ministar Hasičević.
Odluka o uvođenju neradne nedjelje donesena je na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, udruženja potrošača i građana.
Ankete provedene među potrošačima pokazale su da više od 70 posto građana podržava ovu mjeru, dok su radnici u trgovini istakli da je neradna nedjelja značajno poboljšala kvalitet njihovog života, te da bi ukidanje neradne nedjelje ponovo značilo udar na radnička prava.
Najnoviji kvartalni podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine potvrđuju da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do smanjenja prometa u sektoru trgovine, već naprotiv, da je ukupni maloprodajni promet zabilježio rast.
Prema dostavljenim podacima u periodu od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, ukupan fiskalizovani promet ostvaren u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana kasnije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos povećan na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 miliona KM, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.
Šta kažu podaci
Koliko efekta ima neradna nedjelja i kome donosi dodatni profit?
– Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o navodnom ekonomskom padu zbog neradne nedjelje nisu tačne. Praksa pokazuje da su potrošači jednostavno prilagodili svoje potrošačke navike i kupovinu prebacili na druge dane u sedmici. Osim toga, poboljšani su radni uslovi za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke – rekao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Jedan od glavnih argumenata protivnika neradne nedjelje bio je da će zabrana rada u FBiH potaknuti građane da odlaze u RS radi kupovine, čime bi se prihod “prelio” u drugi entitet.
Međutim, fiskalni podaci ne potvrđuju ovu pretpostavku, trgovine u FBiH ne bilježe pad prometa, što ukazuje na to da eventualna potrošnja građana u RS-u nedjeljom nije imala značajan utjecaj na ekonomske tokove FBiH.
Zastupničko pitanje
Šabanović proziva Vladu FBiH: Da li i radnice u kladionicama zaslužuju neradnu nedjelju i dan za porodicu?
– Analiza fiskalnih podataka pokazuje da nedjeljna potrošnja građana FBiH u tržnim centrima unutar entiteta RS nije imala značajan makroekonomski utjecaj na ukupni promet u maloprodajnom sektoru FBiH. Preusmjeravanje potrošačkih navika na ostale dane u sedmici rezultiralo je očuvanjem stabilnosti prihoda. Ovim se demantuje narativ da je neradna nedjelja dovela do osjetnog odliva prihoda i destabilizacije trgovinskog sektora u FBiH – istakao je ministar Hasičević.
Odluka o uvođenju neradne nedjelje donesena je na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, udruženja potrošača i građana.
Ankete provedene među potrošačima pokazale su da više od 70 posto građana podržava ovu mjeru, dok su radnici u trgovini istakli da je neradna nedjelja značajno poboljšala kvalitet njihovog života, te da bi ukidanje neradne nedjelje ponovo značilo udar na radnička prava.
– Radnici su se prilagodili, potrošači su se prilagodili, a rezultati pokazuju da nije došlo do smanjenja prometa. Naprotiv, bilježimo nominalni rast prometa u FBiH za prva tri mjeseca od uvođenja neradne nedjelje u trgovinama. To znači da smo postigli dvostruku korist, zaštitili radnike i zadržali stabilnost tržišta.
Podsjećam da je neradna nedjelja uvrštena u Zakon o unutrašnjoj trgovini na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, da je neradna nedjelja dobila punu podršku poslodavaca koji su tada istakli da im je najvažnije zadovoljstvo njihovih uposlenika i u konačnici da su i građani u javnim raspravama, a kasnije i parlamentarci dali punu saglasnost za ovaj zakon i uvođenje neradne nedjelje – kaže ministar Hasičević.
Kako bi se zadovoljile specifične potrebe turističkog sektora, određeni objekti su izuzeti iz ove regulative, poput zanatskih radnji, suvenirnica, ugostiteljskih objekata, cvjećara, pekara, prodajnih objekata koji su u sastavu željezničkih i autobuskih stanica, aerodroma, hotela, vjerskih i kulturnih kompleksa, muzeja, parkova prirode, benzinskih pumpi.
– Dakle, fiskalni podaci jasno pokazuju da uvođenje neradne nedjelje, odnosno primjena člana 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, nije imalo negativan ekonomski učinak na trgovinu u FBiH. Naprotiv, promet je povećan, a argumenti da će se kupci masovno prebaciti na kupovinu u RS-u nisu se pokazali tačnim. Ova mjera tako ostaje primjer uspješnog balansa između zaštite radničkih prava i očuvanja ekonomskih interesa trgovinskog sektora – poručio je ministar Hasičević.
—————————————————————————————————————————————–
MEĐUTIM … Admir Čavalić je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, doktor ekonomskih nauka i ekonomski analitičar pozivajući se na podatke Porezne uprave FBiH iznosi drastično drugačije stanje …
Prema podacima Porezne uprave FBiH, u periodu od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine ukupan fiskalizovani promet u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH iznosio je 3,74 milijarde KM. Godinu dana kasnije, taj iznos je blago porastao na 3,81 milijardu KM, što predstavlja minimalan nominalni rast od 67,2 miliona KM.
Međutim, shodno podacima Federalnog zavoda za statistiku, kada se uzme u obzir usklađenost s inflacijom, dolazi se do zaključka da je promet realno opao. Samo u novembru i decembru, u regulisanim/zabranjenim oblastima, zabilježena je razlika od 154 miliona KM. Pretpostavlja se da je taj promet preusmjeren ka RS.
Uticaj izuzeća i sektora koji nisu obuhvaćeni zabranomPodaci o fiskalizovanom prometu koje koristi Ministarstvo trgovine FBiH uključuju i promet iz Orašja, koje je izuzeto iz zabrane rada nedjeljom, kao i niz drugih trgovinskih objekata koji su takođe izuzeti ili nisu regulisani. Među njima su benzinske pumpe, pekare, cvjećare i apoteke.Čak i bez uzimanja inflacije u obzir, jasno je da je došlo do pada prometa. Zbog toga sam od Porezne uprave FBiH zatražio podatke isključivo za regulisane oblasti. Ti podaci su dostupni ovdje: https://easyupload.io/61xyvj
Posljedice zabrane rada nedjeljomZnačajan dio prometa iz FBiH prešao je u RS, a određeni gradovi i opštine su posebno pogođeni ovom promjenom. Zbog toga sada traže izuzeća od Vlade FBiH.
Dodatno zabrinjava i porast broja otkaza u sektoru trgovine. Napominjem da Vlada FBiH ne bi smjela donositi odluke o izuzećima prema političkim ili nacionalnim kriterijima. Neprihvatljivo je da, primjerice, Orašje i potencijalno Neum dobiju izuzeće, dok npr. Visoko, Gračanica, Travnik ili Stari Grad Sarajevo ostanu bez njega. Ekonomske prilike ne smiju zavisiti od partijskih knjižica ili nacionalne pripadnosti.
Sumirani podaci shodno uticaju inflacije:
Novembar 2023: 2.453.976.878,39 KM
Novembar 2024: 2.346.916.717,09 KM
Decembar 2023: 2.585.767.116,18 KM
Decembar 2024: 2.538.317.416,73 KM
To znači da je u regulisanim trgovinama u novembru i decembru zabilježen realan pad prometa od 154 miliona KM.
Podaci za januar i februar još uvijek nisu objavljeni. Međutim, prema preliminarnim informacijama, jedan od najvećih porasta fiskalnog prometa u februaru 2025. godine zabilježen je upravo u Orašju. Čekamo da to Porezna uprava FBiH i zvanično objavi.
Vama ostavljamo da sami zaključite ko ne govori istinu (da ne napišemo LAŽE!)
