Koridor Vc je trebao biti gotov 2012. godine, nije završena ni trećina

0

Izgradnja autoputeva je projekt koji bitno utječe na poziciju zaduženosti i sistem upravljanja javnim finansijama. Kako bi se izbjeglo prezaduživanje i dovođenje BiH u poziciju finansijske nestabilnosti, potrebno je pripremiti detaljnu strategiju i plan zaduživanja i upravljanja javnim dugom za izgradnju autocesta za koridor 5-C, jedna je od preporuka iz studije koju je danas u Sarajevu predstavio Centar za zastupanje građanskih interesa (Fondacija CPI).

Predstavljajući glavne nalaze studije u kojoj je analiziran utjecaj izgradnje autoputeva u BiH na sistem upravljanja javnim finansijama, dugom i zaštitom okoliša, Aleksandra Banović iz Fondacije CPI je podsjetila da primarni planirani putni pravac obuhvata izgradnju koridora 5-C, te da dužina ogranka tog koridora kroz BiH iznosi 337 kilometara.

– Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali je do danas izgrađeno svega 108 kilometara, od ukupno planiranih 337. U Republici Srpskoj dosad je izgrađeno 106 kilometara autoputa. Entitetske vlade i preduzeća za izgradnju cestovne infrastrukture u narednom periodu planiraju uložiti značajna sredstva i u izgradnju brzih cesta koje bi povezivale srednju Bosnu sa koridorom 5-C, Orašje na sjeveru sa Tuzlom, te nastavak izgradnje autoputa prema Prijedoru, Bijeljini i drugo. Osim toga, u toku su aktivnosti na projektovanju ceste koja bi povezala Sarajevo i Beograd, kao i novog putnog pravca kojie bi Sarajevo povezao sa Goraždem – kazala je Banović.

Svi ovi projekti, naglasila je, bitno utiču na sistem upravljanja javnim finansijama u BiH. Osim u nekoliko izuzetaka (kada se ceste planiraju finansirati iz dobiti javnih preduzeća), gotovo svi putni pravci se finansiraju kreditnim zaduženjima.

-Najveći dio novih zaduženja BiH usmjerava u infrastukturu (59 posto). U 2018. BiH je investirala 4,2 milijarde KM u infrastrukturu, te dodatnih 1,9 milijardi za podršku javnog sektora i jednu milijardu za privredne djelatnosti. Podaci o javnom dugu pokazuju da dolazi do povećanja izdvajanja sredstava za servisiranje vanjskog duga BiH. U proteklih deset godina iznos potreban za servisiranje vanjskog duga se povećao za gotovo četiri puta – kazala je Banović, dodajući da zvanične analize pozicije zaduženosti BiH prikazuju stanje optimistično, najčešće se referišući na nisku zaduženost BiH u odnosu na zemlje u regionu.

Prema nalazima studije, postoji značajan iznos sredstava koji je ugovoren (2,7 milijardi KM) za izgradnju autoputeva, ali se sredstva ne koriste i na njih se plaćaju značajni troškovi (commitment fee).

Projekcija rasta broja stanovnika, kao i sadašnja frekvencija saobraćaja u predstudiji izvodljivosti za izgradnju trase koridora 5-C kroz BiH daleko su ispod onih projeciranih studijom. Projecirani broj stanovnika, dodala je Banović, u odnosu na podatke popisa iz 2013. precijenjen je za 20 posto, a odstupanja od projekcije će se i dalje povećavati zbog značajnog odliva stanovništva iz BiH.

– Dva osnovna parametra za planiranje i upravljanje autoputevima i putnom infrastrukturom uopšte su frekvencija saobraćaja i cijena po kojoj određene kategorije koriste puteve – istakla je Banović.

Nakon prezentacije ova studija Fondacije CPI, kako je istaknuto, ulazi u fazu propitivanja u kontekstu efekata investicija, a izrađena je u okviru projketa Balkan Monitoring Public Finances.