Vodeći projekt Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini, 330-kilometarski cestovni koridor Vc, nalazi se na raskrsnici. Izgrađena je tek trećina koridora, dok je nekoliko dionica još uvijek u izgradnji,1 financiranih s više od 3 milijarde eura zajmova i nepovratnih sredstava EU-a2, Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Danas se dionica južno od Mostara nalazi u slijepoj ulici, a najteži dio tek predstoji – izgradnja tunela kroz kultnu planinu Prenj, koja je već dugo planirana da bude dio nacionalnog parka “Čvrsnica-Čabulja-Vran“, ali trenutno nema pravnu zaštitu. Važno je naglasiti da je Federalno ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) krajem 2024. godine pokrenulo aktivnosti ka proglašenju planine Prenj zaštićenim područjem.
Početkom 2000-ih planirana je trasa južno od Mostara koja je prolazila kroz stambena i poljoprivredna područja u dolini Neretve, protežući se u blizini Blagaja, koji se nalazi na potencijalnoj listi svjetske baštine UNESCO-a, i prelazila zadivljujuće rijeke Bunu i Bunicu. Nakon protesta lokalnog stanovništva 2011. godine je predložena alternativna trasa na obližnjem platou Podveležje. Ta je opcija bila prihvatljivija mnogim stanovnicima tog područja, ali joj se usprotivila grupa političkih predstavnika iz nejasnih razloga.
Godine 2016. predložena je nova trasa koja bi prolazila kroz dolinu, i dalje zahvatajući stambena i poljoprivredna zemljišta te prelazeći obje rijeke u sve popularnijem turističkom području. Lokalno stanovništvo se ponovno usprotivilo, ali je uprkos tome naredne godine na razini projekta usvojen planski dokument. Ovaj akt donesen je kršeći standarde EBRD-a i principe Evropske unije o transparentnom i participativnom donošenju odluka. Shodno tome, odluka EBRD-a o odobravanju kredita za dionicu Južni Mostar – Tunel Kvanj nije bila u skladu s politikama banke koje se odnose na razmatranje alternativnih rješenja, uključivanje javnosti te procjenu socijalne ranjivosti povratnika.
Odluke koje su se donosile, naročito vezano za Mosta jug – Tunel Kvanj, donosile su se iza zatvorenih vrata. Ljudi nisu bili upućeni u detalje, i nisu uopšte znali kuda će proći autoput (o.a. niti pristupni putevi) dok jednog dana nisu bili okupljeni u kulturnom domu u Blagaju gdje im je prezentirano da će autoput proći kroz njihove njive, oranice, kuće, vikendice…
Amna Popovac, Eko Dvogled
Godine 2020. skupina lokalnih stanovnika podnijela je žalbu Nezavisnom mehanizmu za odgovornost projekata EBRD-a (IPAM), tvrdeći da je trasa odabrana bez konsultacija s lokalnim stanovništvom, da ranjive skupine nisu bile pravilno prepoznate i da procjena bioraznolikosti projekta nije bila u skladu sa standardima EBRD-a. Nakon dugotrajne istrage, IPAM je u januaru 2024. objavio svoje zaključke.5 Potvrdio je glavne pritužbe, potvrđujući da izbor trase nije bio usklađen s okolišnom i socijalnom politikom EBRD-a, koja zahtijeva izbjegavanje utjecaja gdje god je to moguće, te da lokalno stanovništvo nije bilo konsultirano o konačno odabranoj trasi. Zbog toga je IPAM preporučio ponovno razmatranje trase južno od Mostara
Međutim, uprava EBRD-a nije spremna zatražiti ponovno razmatranje trase, navodeći da to ne može učiniti bez podrške nositelja projekta – JP Autoceste i vlasti Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koje poručuju da promjena trase nije moguća
Problem je mogao biti riješen da su odmah postupili u skladu s kasnijim nalazima IPAM-a, umjesto da ignorišu zabrinutost građana od samog početka.
U međuvremenu, u decembru 2023., EBRD je odobrio još jedan kredit od 220 milijuna eura za Koridor Vc, ovaj put za 15-kilometarsku dionicu koja zaobilazi Mostar. Na službenoj web stranici JP Autoceste FBiH navodi se da su i EBRD i EIB uključeni u financiranje izgradnje 10-kilometarskog tunela Prenj i pratećih dionica. Kako bi procijenila situaciju, organizacija Bankwatch je od 12. do 14. marta 2024. godine provela terenski obilazak područja Mostara i Konjica kako bi razgovarala s mještanima i evidentriala njihove probleme. Južno od Mostara, mnogi stanovnici koji će osjetiti uticaj ovog projekta izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog mogućnosti gubitka svoje zemlje, te su odlučni u obrani svojih prava.
Za mještane ta zemlja nije samo imovina – to je njihov dom, život i porijeklo. Neki su izravno ovisni o zemlji i pristupu vodnim izvorima za poljoprivredu. Drugi imaju dugogodišnje porodične veze s tim područjem i žele očuvati svoje naslijeđe. Čak i za stanovništvo koje se naselilo u novije vrijeme, zemlja pruža osjećaj stabilnosti i sigurnosti koji im je većinom nedostajao nakon rata iz 1990-ih. Svi s kojima smo razgovarali već su barem jednom morali iz temelja obnoviti svoje živote. Zato njihova zemlja ne može biti tretirana samo kao zamjenjiva roba koja se jednostavno kupuje i prodaje – osobito kada se izvlaštenje provodi zbog projekta čija je trasa i nezakonita i nelegitimna, a pritom postoje razumnije alternative.
Međutim kada čitate izvještaj Mapiranje okolišne i društvene osjetljivosti rute (RESSM) steknete dojam da je to zemljište gotovo napušteno.
Da mnoge kuće nisu stalna prebivališta – da su to vikendice ili nekretnine u vlasništvu dijaspore. Da to nisu prave farme. Da je poljoprivredno zemljište napušteno. Slika koju prikazuje dokument Mapiranje okolišne i društvene osjetljivosti rute nema gotovo nikakve veze sa stvarnošću. Zapravo, razvoj naselja u okolini Mostara posljednjih godina je bio prilično intenzivan. Puno je novih nekretnina, ljudi ulažu u lokalna sela. Predstava da je riječ o napuštenom području vrlo je, vrlo daleko od istine.
Također postoji razlika između načina na koji zakon Bosne i Hercegovine tretira vlasnike zemljišta koji su direktno na trasi i moraju biti eksproprisani, i onih koji žive 3, 50 ili 500 metara od trase. Iako prema zakonima Bosne i Hercegovine to možda i nije veliki problem, prema standardima EU i politikama razvojnih banaka svi ti ljudi imaju prava – ne samo oni koji su direktno eksproprisani, nego i oni koji žive 3 ili 500 metara od trase. Njihova prava se ne mogu ignorirati.
Fidanka Bacheva-McGrath, Stručnjakinja za odgovornost i nadzor međunarodnih financijskih institucija, CEE Bankwatch
Nakon prezentacije mapiranja osjetljivosti rute u decembru, 20 porodica koje se nalaze na udaljenosti između 3 i 250 metara od planiranog autoputa, podnijelo je nove pritužbe EBRD-ovom mehanizmu za žalbe. Podnesene pritužbe su registrovane i razmotrene 1. aprila 2025. godine i one će sigurno uticati na predviđene rokove izgradnje.
Ni pristup JP Autocesta nije pomogao. Preduzeće je, u nekim slučajevima, odbilo otkupiti cjelovite zemljišne parcele, kupujući samo dijelove. Također, nisu osigurali naknadu ljudima čije se kuće i zemljišta nalaze na svega nekoliko metara od trase, iako će im imovina postati bezvrijedna, a prihodi od turizma i poljoprivrede biti izgubljeni. Lokalno stanovništvo izvijestilo je da ih tvrtka prisiljava na prodaju zemljišta, a njezini zaposlenici koristili su se taktikom blaćenja protivnika trase kako bi ih diskreditovali.
Ni u jednom trenutku nisu uzeti zahtjevi ljudi i nisu učestvovali pravi oštećenici u ovim konsultacijama održanim
- oktobra u Blagaju, na kome su autoceste predstavile zajedno sa konsultantskom firmom (o.a. Arup) zaključke koji su doneseni jednostavno na osnovu podataka koji su pruženi od autocesta, a ne bazirani na stvarnim događanjima.
Azra Duraković, predstavnica građana
Upravo navedena prezentacija Mapiranje okolišne i društvene osjetljivosti rute, koja je održana krajem prošle godine u Blagaju, predstavlja još jedan primjer manjkave prakse uključivanja građana. JP Autoceste FBiH angažirale su konzultante da dodatno provjere sve „receptore“, uključujući sve pogođene nekretnine duž trase južno od Mostara. Način na koji su konzultanti obavili svoj posao ostaje nepoznat, ali su uspjeli pogrešno predstaviti stvarno stanje. Pristup EBRD-a, da se skriva iza svog klijenta umjesto da provodi standarde Banke, neprihvatljiv je. Europska komisija, EBRD i EIB moraju jasno staviti do znanja vlastima FBiH da se trasa južno od Mostara mora ponovno razmotriti.
Nažalost, postoji velika opasnost da će se iste greške ponoviti i na dionici Konjic – tunel Prenj i Mostar sjever‐ Mostar jug. Trasa kroz planinu Prenj također je mijenjana bez javnih konsultacija prije odobrenja prostornog plana na nivou projekta 2017. godine. Kada je 2023. godine provedena procjena utjecaja na okoliš na razini FBiH, sudionicima javnih rasprava rečeno je da je trasa već odlučena i da se o njoj ne može dalje raspravljati.
Stanovnici Podgorana, sjeverno od Mostara, protive se trenutnoj trasi jer bi ona podrazumijevala niz vijadukata iznad njihovog mirnog sela. Predložili su alternativnu trasu, za koju tvrde da je ukupno tri kilometra kraća, no taj prijedlog nije uzet u obzir. S druge strane tunela, trasa ugrožava prekrasnu dolinu Bijela, koja je nominirana za Emerald područje, te dodiruje još jedno zaštićeno područje, Zlatar. Ipak, studija koja bi trebala ispitati utjecaj autoceste na ciljeve očuvanja ovih lokaliteta ne uspijeva dati odgovore na ta pitanja. Čak ni ne spominje da je Prenj potencijalno Natura 2000 područje.
Lokalne ekološke grupe, poput udruženja Zeleni Neretva, također izražavaju zabrinutost zbog nedovoljnog razumijevanja tokova podzemnih vode na planini Prenj, što zapravo onemogućava donošenje ispravnih odluka o trasi.
Pored navedenih problema, važno je istaknuti i da su u toku pravni procesi vezani za izgradnju Koridora Vc. Aarhus Centar BiH je pokrenuo više pravnih postupaka koji se odnose na različite dionice, uključujući jednu
10 Nove pritužbe građana registrovane u aprilu 2025. godine: Corridor Vc in FBH – Part 3 (Request # 3) ; Corridor Vc in FBH – Part 3 (Request # 4) ;
od najproblematičnijih – u blizini grada Tešnja. Tamo je posječeno 18 hektara državne šume u zaštićenom području radi odlaganja građevinskog otpada iz tunela koji se kopa za potrebe autoputa.
Kada smo problematizirali ovo pitanje dobili smo odgovor kako autoceste imaju sve dozvoli, izvršena je prenamjena državne šume, da su dozvole izdala resorna ministarstva, da oni imaju dopunsku dozvolu. I to sve zaista ne bi bio problem da ne postoji zakon zabrane raspolaganja državnom imovinom i da se ne radi o zaštićenu području, pa je bilo potpuno neodgovorno ponašanje naših resornih ministarstava, koja treba da štite naš okoliš… Imali smo čak i neki sastanak s Autocestama na ovom temu, gdje su oni naveli kako nije velika šteta učinjena, iako je 18 hektara šume posječeno, kako bi se tu neke kamence odlagale, i da će oni posaditi novu šumu . A sad vi zamislite koliko je vremena potrebu da nova šuma naraste, koliko to trenutno stanje utiče na mikroklimu tog područja, da ne kažem i na podzemne vode i na biljni i životinjski svijet.
Nina Kreševljaković, pravna savjetnica, Aarhus Centar BiH
S obzirom na visoke iznose koje EU ulaže u realizaciju projekta Koridor Vc, ključno je osigurati strogi nadzor i usklađenost s europskim standardima zaštite okoliša, društvene odgovornosti i javnih nabavki. U pitanju su životi lokalnog stanovništva, netaknute rijeke i planine BiH, kao i kredibilitet Europske Unije. Europska komisija, EIB i EBRD moraju osigurati ponovno razmatranje trase južno od Mostara i kroz planinu Prenj te omogućiti istinske javne konsultacije o ekološkim i društvenim uticajima predloženih rješenja, ako žele izbjeći daljnja kašnjenja i uštediti novac građana BiH koji će na kraju otplatiti kredite i penale.
