Proizvodno, RMU Banovići bilježi najlošije rezultate u posljednjih 20 godina. Do 17. oktobra 2024. godine proizvedeno je 1.034.992 tone uglja, dok je na isti datum 2022. godine proizvodnja iznosila 1.235.000 tona
Ministar industrije, energije i rudarstva Vedran Lakić tokom prošlosedmične posjete Rudniku mrkog uglja (RMU) Banovići pohvalio je rad Uprave ovog rudnika. Riječ je o rudniku koji je prošlu godinu završio sa 24 miliona KM minusa, a rezultati poslovanja u ovoj godini, kada su u pitanju proizvodnja i finansijski tokovi, u najmanju ruku su zabrinjavajući.
Kada uporedimo trenutne proizvodne rezultate RMU Banovići s onima iz prethodnih godina, možemo vidjeti da je jamska proizvodnja uglja na koljenima. Naime, za prvih osam mjeseci ove godine RMU “Banovići” iz jame je proizveo 108.506 tona uglja, u prosjeku nešto više od 13 i po hiljada tona mjesečno. Ovom dinamikom godišnja proizvodnja uglja iz jame bit će nešto više od 160 hiljada tona piše Faktor u svojoj analizi.
Za usporedbu, 2015. godine iz jame je izašlo 439.052 tona uglja, 2020. godine 427.682 tone. Jedina godina koja je usporediva s tekućom je 2021, kada je proizvedeno 136.268 tona uglja, ali riječ je o godini kada jama zbog velikog požara u pogonu “Omazići” nije radila više od sedam mjeseci.
Prema podacima zaključno sa 17. oktobrom, do kojih je došao Faktor, ove godine je iz jame proizvedeno 124.796 tona uglja, što predstavlja 39,31 posto od godišnjeg plana. To praktično znači da je ova prozvodnja potpuno nerentabilna, a zatvaranje jame uz ovakve rezultate postaje realna opcija o kojoj se već priča unutar rukovodstva rudnika.
Podaci o proizvodnji RMU Banovići
Proizvodno, RMU Banovići bilježi najlošije rezultate u posljednjih 20 godina.
Do 17. oktobra 2024. godine, proizvedeno je 1.034.992 tone uglja, dok je na isti datum 2022. godine proizvodnja iznosila 1.235.000 tona. Prema dosadašnjem tempu rada, ove godine bit će proizvedeno otprilike 300.000 tona manje nego prethodnih godina.
Podsjećamo, da je u RMU Banovići usvojena dinamika rada po godišnjim planovima za period od 2020. do 2023. godine, kada je utvrđen plan proizvodnje separisanog uglja od 1,7 miliona tona godišnje.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 31. maja prošle godine smijenila je Upravu i imenovala novu na čelu s Rasimom Dostovićem iz Pokreta demokratske akcije. Ta uprava je krajem prošle godine, shvatila da ne može pratiti zadate rezultate, pa je izmijenila godišnji plan rada da bi popravili procente realizacije.
Ipak, ne mogu prikriti da su 2023. godine proizveli 215 hiljada tona uglja manje nego 2022. godine, a čak 276 hiljada tona manje nego 2021. godine. Uzimajući u obzir dinamiku rada ove godine, konačni proizvodni rezultat u ovoj godini vjerovatno će biti lošiji, od veoma loše prošle godine.
Podaci o proizvodnji do 17. oktobra obe godine
Na dan 31. maja 2023. godine, kada je donijeta odluka o smjeni prethodne uprave, rudnik je bilježio gubitak od četiri miliona KM. Na kraju godine, pod novom upravom, taj gubitak narastao je na čak 24 miliona KM.
Finansijski pokazatelji u ovoj godini nisu ništa bolji. Rudnik trenutno ostvaruje dobit od 4,7 miliona KM, ali upućeni nam kažu da taj rezultat mogu zahvaliti tome što su zalihe uglja na depoima porasle za 3,7 miliona KM, što umanjuje troškove u bilansima i stvara lažnu sliku o dobiti.
S druge strane, poslovni rezultati u koje je Faktor imao uvid pokazuju da je su obaveze prema dobavljačima u zemlji, zaključno sa 30. junom, sa 30,7 porasle na 36,1 milion KM, a ukupne obaveze iz poslovanja sa 34,6 na 46,3 miliona KM.
Obaveze za poreze i doprinose, odnosno obaveze prema Poreznoj upravi, zavodima i službama, koje su u junu 2023. iznosile 6 miliona KM, narasle su na više od 16 miliona KM. Kratkoročni krediti sa 8,5, porasli su 12,3 miliona KM, a kratkoročne finansijske obaveze sa 15,4 na 17,2 miliona KM.
Kako saznajemo, da bi prikrila loše rezultate, uprava je posegnula za avansnom naplatom uglja u iznosu većem od 20 miliona KM, većim dijelom od Elektroprivrede BiH. Taj novac je, kao saznajemo, u većoj mjeri potrošen, a dugovi opterećuju svakodnevno poslovanje, pa čak može biti ugrožena i isplata plaća.
Ovakve ekonomske okolnosti nisu spriječile Upravu RMU Banovići da 20. augusta, u vrijeme kada se bliže Lokalni izbori, donese odluku o prijemu novih 168 radnika.
Odluka o zapošljavanju 168 radnika
– Ušli su u rudnik koji je bio u katastrofalnom stanju i od nečeg jako lošeg napravili dobro. Nisu imali nimalo lagan posao i ono što očekujemo od njih je da ne stanu već nastave sa dobrim radom, a od Ministarstva će imati i imaju apsolutnu podršku – rekao je ministar Lakić o Upravi RMU Banovići nakon posjete.
Uzimajući u obzir podatke do kojih smo došli i ocjenu ministra Lakića, jasno je da je situacija sve samo ne dobra te da nema prostora za pohvale nego za alarme za uzbunu. RMU Banovići su veoma važan dio elektroenergetskog sistema, pa se pad proizvodnje i rast dugova vrlo brzo mogu preliti na cijelu Federaciju BiH i ugroziti kompletan sistem, zaključuje Faktor u svojoj analizi.
