Eli Tauber, historičar i istaknuti član jevrejske zajednice u BiH, osudio je organizatore, naglasivši da su trebali znati koga pozivaju, te upozorio da će Dodik vjerovatno iskoristiti platformu kako bi širio vlastitu naraciju o Bosni i Hercegovini, uključujući neutemeljene tvrdnje koje povezuju Bošnjake s podrškom Hamasu. Tauber nije pogriješio.
U tekstu izraelskog Haaretza, kojeg potpisuje bosanskohercegovački aktivista Samir Beharić, kritikovana je posjeta Milorada Dodika ovoj zemlji.
Tekst prenosimo u cijelosti:
“Kada je Milorad Dodik krajem marta stigao na izraelsko tlo kako bi prisustvovao Međunarodnoj konferenciji o borbi protiv antisemitizma u Jerusalemu, nije to učinio kao državnik, već kao bjegunac. Dodik je bio u bijegu od naloga za hapšenje zbog podrivanja ustavnog poretka vlastite zemlje – Bosne i Hercegovine, gdje obnaša funkciju predsjednika poluautonomnog entiteta sa srpskom većinom.
Eli Tauber, historičar i istaknuti član jevrejske zajednice u BiH, osudio je organizatore, naglasivši da su trebali znati koga pozivaju, te upozorio da će Dodik vjerovatno iskoristiti platformu kako bi širio vlastitu naraciju o Bosni i Hercegovini, uključujući neutemeljene tvrdnje koje povezuju Bošnjake s podrškom Hamasu. Tauber nije pogriješio.
Nedugo nakon što je stigao na konferenciju u Jerusalemu, organizatori su ga ‘natjerali da dobrovoljno napusti skup’, navodno zbog očekivanog Interpolovog naloga za hapšenje ili zahtjeva za izručenje. Kasnije se vratio na konferenciju. Nakon toga, Dodik se požalio da se u Jerusalemu osjećao ‘nepoželjno’ i da su ga tretirali ‘kao uljeza’. Ipak, nije se odmah vratio kući, plašeći se međunarodnog naloga za hapšenje. Umjesto toga, Dodik je otputovao u Moskvu na svoj dvadeset šesti sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji ostaje jedan od njegovih najjačih međunarodnih saveznika. U Bosnu se vratio tek nakon što je saznao da Interpolova ‘crvena potjernica’ nije stupila na snagu.
Za mnoge u Bosni, ovaj događaj postavlja zastrašujuće pitanje: Da li je bjegunac jači od bosanske države? Dodik godinama zagovara secesiju entiteta RS i njegovo pripajanje susjednoj Srbiji. Među pravoslavnim Srbima, katoličkim Hrvatima i muslimanskim Bošnjacima, njegovo konstantno prizivanje rata ponovo je probudilo strahove od mogućeg izbijanja novog krvoprolića.
Konferencija o antisemitizmu u Jerusalemu nije bila prvi put da Dodik koristi izraelske veze za političku korist. Godine 2021. imenovao je izraelskog historičara Gideona Greifa da predvodi komisiju koja je negirala genocid u Srebrenici, zbog čega je Njemačka otkazala dodjelu svog najvišeg priznanja Greifu. Ranije ove godine, Dodik je angažovao Marca Zella, predsjednika organizacije Republicans Overseas Israel, kao stranog lobistu s ciljem da utiče na ukidanje američkih sankcija njemu i rukovodstvu Republike Srpske. Dodikova posjeta Jerusalemu imala je vrlo malo veze s borbom protiv antisemitizma. Bila je to još jedna proračunata taktika da opere svoju prošlost i stekne moralnu zaštitu od države koju cinično hvali, dok istovremeno negira genocid u Srebrenici iz 1995. godine.
Dajući platformu bjeguncu koji veliča ratne zločince i širi islamofobičnu mržnju, Izrael kompromituje vlastitu borbu protiv antisemitizma na globalnoj sceni. Podržavajući Dodika, Izrael daje legitimitet notornom negatoru genocida i svrstava se uz vodeće evropske neliberalne demokratije i autokratije poput Srbije, Mađarske i Rusije, po cijenu demokratskih vrijednosti za koje tvrdi da ih štiti”, piše Samir Beharić.
