Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija namjerava, u koordinaciji sa HDZ-om BiH, na mjesto šefa Federalnog USKOK-a postaviti Hrvoja Čabrajića, piše Istraga.ba.

Cilj je spriječiti Posebni odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (tzv. USKOK) da istražuje korupciju i kriminal u kantonima koje kontrolira HDZ BIH. Glavni koordinator u ime HDZ-a je bivši sudija Ustavnog suda BiH Mato Tadić koji se, kako potvrđuju i fotografije koje su u posjedu Istrage, proteklih dana sastajao sa predsjednikom VSTV-a Halilom Lagumdžijom.

Istraga.ba uspjela je saznati cjelokupni plan Lagumdžije i Tadića i u nastavku donosimo sve detalje. U “trgovinu” su uključene tri pozicije – USKOK, Centar za edukaciju sudija i tužilaca i Sekretarijat VSTV-a.

Federalni USKOK

Hrvoje Čabrajić je tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. Nakon provedene procedure (intervjua i ocjenjivanja), federalno podvijeće VSTV-a rangiralo je Čabrajića na treće mjesto najuspješnijih kandidata za poziciju šefa Federalnog USKOK-a. Na rang listi ispred Čabrajića nalaze se Samir Selimović, kao drugorangirani, i Pavo Radoš, kao prvorangirani kandidat. Radoš je najviše bodova osvojio zahvaljujući stažu u pravosuđu. No, kako, u suštini, nema naročite rezultate, Radoš će, vjerovatno, biti eliminisan iz utrke za šefa Posebnog odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva FBiH.

Tako u u utrci ostaju Samir Selimović, kao drugorangirani, i Hrvoje Čabrajić, kao trećerangirani. S obzirom na to da Posebni odjel ima nadležnosti da istražuje kriminal na teritoriji cijele Federacije BiH, čelnici HDZ-a nastoje na ovu poziciju instalirati kadra bliskog toj stranci koji bi i u narednom periodu zaobilazio ZHK, HNK ili Kanton 10, kada je u pitanju procesuiranje korupcije. Da bi se bitnost Posebnog odjela što bolje razumjela, podsjetit ćemo, ukratko, na podatke Transparency Internationala u vezi sa procesuiranjem korupcije. Naime, za pet godina, od početka 2018. do kraja 2022., Tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona Široki Brijeg podiglo je devet optužnica za krivična djela – korupcije i privrednog kriminala.

Samo u jednom predmetu izrečena je zatvorska kazna, dok su u pet predmeta izrečene – uslovne osude. I to bi bilo to što se tiče borbe protiv korupcije u ZHK kojim suvereno vlada HDZ BiH. Poređenja radi, za četiri godine, 2018-2021., Tužilaštvo USK je podiglo 72 optužnice za korupciju i zloupotrebu položaja, dok je, recimo, Tužilaštvo KS samo u 2021. godini je podiglo 100 optužnica za korupciju. Da bi ovi omjeri ostali nepromijenjeni, HDZ želi uspostaviti kontrolu nad Federalnim USKOK-om. Kako Pavo Radoš nema šanse da bude imenovan, stranka Dragana Čovića kao kandidata podržava Hrvoja Čabrajića, zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva KS. Stoga je Mato Tadić krenuo u akciju uoči sjednice VSTV-a, želeći prikupiti dovoljan broj glasova za Čabrajića. Halil Lagumdžija u VSTV-u ima direktni utjecaj na člana VSTV-a Sašu Sarajlića. No, pitanje je da li će uspjeti uvjeriti ostale članove VSTV-a da daju prednost trećerangiranom, a ne drugorangiranom Selimoviću.

CEST (Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH)

Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine je osnovan 2003. godine u Sarajevu. Centar djeluje kao samostalna javna ustanova i obavlja poslove stalne edukacije sudija i tužilaca pravosudnih organa Federacije BiH, pri čemu sarađuje sa pravosudnim institucijama BiH, fakultetima te drugim domaćim i stranim organizacijama. Direktora CEST-a imenuje Upravni odbor koji ima devet članova. Federalno ministarstvo pravde u UO CEST-a ima dva člana. U ovom trenutku to su Mato Tadić, bivši sudija Ustavnog suda BiH, koji kao penzioner savjetuje HDZ-ovog ministra pravde FBiH Vedrana Škobića, te pomoćnik ministra pravde FBiH Damir Šapina.

UO CEST-a FBiH

Dakle, Tadić i Šapina će kao kadrovi bliski HDZ-u BiH direktno birati direktora CEST-a. Procedura za izbor direktora CEST-a je u toku, a nakon provedenih testiranja prvorangirani je Muhamed Mujakić, dok je drugorangirani Hajro Pošković, inače zamjenik direktora Sekretarijata VSTV-a BiH. Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija želi na poziciju direktora CEST-a instalirati Poškovića, kako bi Admiru Suljagiću, “vladaru pravosuđa”, omogućio ostanak na poziciji direktora Sekretarijata VSTV-a.

Sekretarijat VSTV-a

Sekretarijat Vijeća ima direktora i zamjenika direktora, koji su odgovorni Vijeću. Direktora i zamjenika direktora imenuje i razrješava Vijeće u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Mandat direktora i mandat zamjenika direktora ograničen je na period od četiri godine. Mandat direktora i zamjenika direktora može se produžavati svake četiri godine.

Direktor je odgovoran za sveukupno obavljanje stručnih, finansijskih i administrativnih poslova Sekretarijata, za izvršenje budžeta kojeg usvaja Vijeće, kao i za ostale poslove o kojima odluči Vijeće.

Aktualnom direktoru Sekretarijata VSTV-a Admiru Suljagiću mandat ističe krajem februara ove godine, dok njegovom zamjeniku Hajri Poškoviću mandat ističe naredne godine.

Suljagić, Lagumdžija, Pošković

Konkursna procedura za izbor direktora Sekretarijata je u toku. Ukoliko bi Pošković bio imenovan za direktora CEST-a, Suljagića ne bi imao ko zamijeniti. Stoga Lagumdžija, u saradnji sa Matom Tadićem, na istoj sjednici na kojoj bi bio imenovan šef USKOK-a, želi imenovati Admira Suljagića za vršioca dužnosti direktora Sekretarijata VSTV-a.

Nakon toga bi bio raspisan konkurs za upražnjeno zamjeničko mjesto na kojem je trenutno Hajro Pošković i ta pozicija bi pripala Damiru Šapini, pomoćniku ministra pravde FBiH. Pojednostavljeno, Šapina i Mato Tadić bi za direktora CEST-a imenovali drugorangiranog Hajru Poškovića, a onda bi Halil Lagumdžija, prije nego što početkom februara ode sa pozicije člana VSTV-a, imenovao Šapinu za zamjenika direktora Sekretarijata VSTV-a, a Admira Suljagića za v.d. direktora Sekretarijata.

U svu tu trgovinu bi, rekosmo, bilo uključeno i imenovanje šefa Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva FBiH. Kao argument, Lagumdžija i Tadić bi koristili “ravnomjernu etničku zastupljenost” u pravosudnim institucijama.