“Ako nedjeljom postoji potreba za interventnom kupovinom, korisno je da to mogu ponuditi lokalne radnje. Ne mora se ići u drugi entitet radi toga”

Mogućnost da vlasnici manjih trgovina ponovo rade nedjeljom, ali bez angažovanja zaposlenih, dio je novog modela koji predlaže Federalno ministarstvo trgovine. Devet mjeseci nakon uvođenja neradne nedjelje, ministar Amir Hasičević tvrdi da su pozitivni efekti vidljivi, dok najavljene izmjene zakona u septembru 2025. ne znače ukidanje postojeće prakse, već njenu modifikaciju.

Hasičević je podsjetio da je proces donošenja odluke o neradnoj nedjelji trajao više od godinu i po dana, te da su u donošenje rješenja bili uključeni socijalni partneri – sindikati, poslodavci i Ministarstvo trgovine:

“Zakon o unutrašnjoj trgovini je vrlo dobar, ali je ostao u sjeni neradne nedjelje. Loše prognoze se nisu obistinile – imamo rast prometa, a broj zaposlenih u trgovini nije opao kako se ranije strahovalo.”

Ministar je naglasio da su zvanični podaci Porezne uprave FBiH, koji se temelje na fiskalnim kasama, najrelevantniji pokazatelj stanja.

Ekonomske analize i javne percepcije

Iako pojedini ekonomisti ipak ukazuju na pad prometa i gubitak više od 2.000 radnih mjesta, Hasičević tu tvrdnju odbacuje.

“To su paušalna tumačenja statističkih podataka. Mi pratimo stanje kroz konkretne podatke Porezne uprave – brojke sa fiskalnih kasa”, pojašnjava ministar.

Dodaje da je utjecaj neradne nedjelje prvenstveno pozitivan na zaposlene:

“Radnici u trgovini prvi put nakon 20 godina mogu provoditi nedjelju sa porodicom. Čak ne žele ni naknadu za tu neradnu nedjelju jer im znači više od novca.”

Ministar je najavio modifikaciju trenutnog režima, koja bi omogućila rad samostalnim trgovačkim radnjama – ali samo pod određenim uslovima:

“Samostalne trgovinske radnje do 200 kvadrata moći će raditi nedjeljom, ali samo vlasnici i članovi njihovih porodica, bez uposlenih radnika.”

Prema Zakonu o obrtu, članovi porodice koji nisu formalno prijavljeni imaju pravo pomagati u radu, što je, prema ministru, usklađeno sa zakonodavstvom:

“To nije kršenje zakona. Zakon o obrtu predviđa tu vrstu ispomoći od strane supružnika, djece i izdržavanih članova porodice.”

Ministar je istakao da ovaj model najviše podsjeća na slovenački, ali je dodatno prilagođen domaćim uslovima.

Na pitanje kako će se kontrolisati da nedjeljom rade samo članovi porodice, Hasičević je odgovorio:

“Postoji jasna definicija ko se smatra članom uže porodice. Takođe, planira se novi sistem fiskalizacije koji će omogućiti evidenciju imena i radnog vremena osobe koja koristi kasu.”

Dodao je da je veliki izazov opšte nepovjerenje i poreska evazija:

“Procjenjuje se da 9 milijardi prometa godišnje nije fiskalizovano, što znači gubitak milijardu i po KM PDV-a. Taj novac bi mogao ići u zdravstvo, obrazovanje, penzije…”

Ministar je kategorično odbacio mogućnost da se ukine neradna nedjelja:

“To je sigurno – ukidanje neradne nedjelje nije na stolu. Mi samo radimo prilagodbe koje odgovaraju realnim potrebama tržišta i malih trgovaca.”

Kao jedan od primjera naveo je opštine koje se oslanjaju na turizam i gdje bi mogućnost rada nedjeljom samostalnim radnjama pomogla lokalnoj ekonomiji:

“Ako nedjeljom postoji potreba za interventnom kupovinom, korisno je da to mogu ponuditi lokalne radnje. Ne mora se ići u drugi entitet radi toga.”

Odluka u septembru

Nova rješenja se očekuju u septembru, kada će Vlada FBiH, nakon pribavljanja mišljenja, poslati prijedlog izmjena u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku.

“Ništa još nije definitivno. Odluka će proći kroz oba doma Parlamenta FBiH, a sve se i dalje odvija u saradnji sa sindikatima i poslodavcima.”

Na kraju, ministar je za N1 poručio da je cilj vraćanje povjerenja između države i privrede:

“Ne želimo represivne mjere, već partnerski odnos. Ako budemo jedni drugima vjerovali, možemo zajedno rješavati probleme.”