Ponekad pomiješa imena, a onda upadne u skandal. Ponašanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, njemačkog političara CSU-a Christiana Schmidta, godinama je tema razgovora. Ove sedmice se Schmidt vratio na naslovne strane jer je masovnog ubicu i ratnog zločinca Ratka Mladića pomenuo u istom dahu kao i prvog predsjednika nezavisne države Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića.

Schmidt se izjasnio protiv fotografija Mladića i Izetbegovića . “Zašto takve slike? Dajmo ovoj djeci priliku da uče i donose svoje odluke!”, rekao je u intervjuu za Face TV. Historijski potpuno apsurdno istovremeno spominjanje masovnog ubice i preminulog šefa države mnoge je povrijedilo i šokiralo, piše novinarka bečkog lista Der Standard Adelheid Wolfl.

“Porazna predstava”

U diplomatskim krugovima priča se o “razornom nastupu” Schmidta koji šteti ugledu Njemačke. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković poručio je: “Nikada nećemo dozvoliti da se naša časna borba i odbrana od agresije izjednače sa onima koji su nas napadali, ubijali žene i djecu, palili kuće, hapsili i raseljavali civile”. Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić upitao je: “Da li biste dozvolili da se kriminalci poput Adolfa Hitlera izjednače s državnicima poput Otta von Bismarcka, Konrada Adenauera ili Willyja Brandta, koji su gradili i obnavljali društvo?”, piše Wolfl.

U četvrtak su bile demonstracije protiv Schmidta ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu. Intelektualci i građani tražili su njegovu ostavku. Schmidt je dugo bio kritiziran jer podržava hrvatsku nacionalističku stranku HDZ i susjednu Hrvatsku. Odlukom prije dvije godine da retroaktivno promijeni izborni zakon na dan izbora, on je potkopao demokratske standarde i povećao etnoteritorijalnu segregaciju između etničkih grupa, stoji u tekstu Der Standarda.

Lični neprijatelj

Ono što je ove sedmice bilo upečatljivo jeste njegov frojdovski lapsus u TV intervjuu, kada je masovnog ubicu prozvao Mladićem ne samo uz Izetbegovića, već i kod Kovačevića. Slaven Kovačević, advokat iz Sarajeva, očigledno je Schmidtov lični neprijatelj. Kovačević je tužio Bosnu i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR) za diskriminaciju i prošle godine se pokazao u pravu jer mu je bilo dozvoljeno da glasa samo za pripadnike određenih “etničkih grupa” u dijelu zemlje u kojem živi.

ECHR je utvrdio da trenutni politički sistem, koji favorizira etničku pripadnost, ugrožava demokratiju i da Bosna i Hercegovina treba da pređe sa sistema etničkog predstavljanja na sistem građanskog političkog predstavljanja. Ali HDZ je naknadno osigurao da se slučaj Kovačević mora ponovo otvoriti u Velikom vijeću ECHR-a. Jer HDZ ima mnogo više moći zahvaljujući etnoproporcionalnosti nego što bi imao u građanskoj organizaciji države.

Intervencija kod ECHR-a

Schmidt je sada samoinicijativno intervenirao u ECHR-u kako bi poništio slučaj Kovačević u interesu HDZ-a. U pismu koje je nedavno procurilo, on tvrdi da bi ova presuda Kovačeviću dodatno otežala ustavnu reformu i da zemlja nije spremna za građansku državu. Nejasno je zašto bi Schmidt trebao odlučiti o tome i zašto bi građanima BiH, za razliku od svih drugih ljudi u Evropi, trebalo uskratiti mogućnost da žive u demokratiji bez diskriminacije.

Provođenje presude Kovačeviću bi barem djelimično eliminiralo etnoteritorijalnu podjelu zemlje, što bi također bilo neophodno za približavanje Bosne i Hercegovine EU. I sam Kovačević je na demonstracijama u četvrtak rekao: “Sadašnji sistem favorizuje vladajuće političke elite i održava etničke podjele koje decenijama muče našu zemlju.” U Bosni i Hercegovini postoje dvije vizije. “Jedna je naša, građanska vizija, u kojoj smo svi jednaki u dobrim i lošim vremenima. A tu je i njihova vizija koju predstavljaju ljudi poput gospodina Schmidta, koji zajedno sa regresivnom politikom želi da stvori državu u kojoj nema mjesta za sve”, dodao je.

Schmidt je u televizijskom intervjuu tvrdio da neće posebno govoriti o slučaju Kovačević tokom svoje intervencije u Strazburu 20. novembra.

Francuska i Turska protiv intervencije

Međutim, svako ko pročita Schmidtovo pismo Evropskom sudu za ljudska prava, odmah će uvidjeti da se Schmidt bavi samo presudom Kovačevića. Francuska i Turska, koje su zastupljene u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira, koje je potvrdilo visokog predstavnika na funkciju, sada javno kažu da su protiv Schmidtove intervencije u ECHR-u.

Iz francuske ambasade saopćeno je: “Ovo je korak koji je pokrenuo visoki predstavnik i ne proizlazi iz mandata Vijeća za implementaciju mira”. Upitno je i zašto je Schmidt intervenirao u slučaju Kovačević i rekao da se presuda ne može provesti. Do sada nijedna od šest presuda ECHR-a nije imala potrebnu dvotrećinsku većinu u Parlamentu. Presuda “Sejdić-Finci” u kojoj je ECHR pozvao na promjenu Ustava jer su Jevreji i Romi bili diskriminirani, stara je već 15 godina. Pa zašto je onda protiv slučaja Kovačević?

Pravna podrška

Odgovor je očigledan: interesi HDZ-a ogledaju se u Schmidtovom razmišljanju i pristupu. Schmidt je u stalnom kontaktu s premijerom susjedne Hrvatske, tamošnjim liderom HDZ-a Andrejem Plenkovićem. Neki ga stoga ironično nazivaju “Tajni visoki predstavnik Hrvatske”.

Činjenica da je Schmidt angažirao britansku advokatsku firmu Blackstone Chambers da sruši slučaj Kovačević pred ECHR-om izazvala je kritike. Ova veoma skupa pravna podrška se finansira iz “vanjskih izvora”. Međutim, uprkos ponovljenim zahtjevima STANDARD-a, Schmidt ne otkriva odakle ta sredstva dolaze. Možda ima pristup tajnim blagajnama koje nisu dio budžeta visokog predstavnika.

Zahtjev za ostavkom

Tineke Strik, zastupnica Zelenih u Evropskom parlamentu iz Holandije, rekla je za STANDARD: “Gospodin Schmidt je najviši autoritet u Bosni i Hercegovini, ali njegova intervencija kao privatnog građanina u tako ključnom slučaju za demokratsku budućnost Bosne dokazuje da on ne razumije šta njegova uloga podrazumijeva”. Schmidt podriva autoritet visokog predstavnika, što je neprihvatljivo u trenutku kada je ova kancelarija i dalje hitno potrebna, rekla je Strik.

“Štaviše, Schmidt mora dati jasnoću i obavijestiti javnost o izvoru finansiranja koje koristi za plaćanje ove izuzetno skupe advokatske firme. Ako ga plaća treća strana koja ima interes za određeni ishod slučaja, to bi bilo neprihvatljivo, a za njega postoji samo jedna posljedica: ostavka”, rekla je nizozemska političarka, piše Der Standard dalje.

Schmidt je dugo bio blagajnik moćne Evropske narodne partije (EPP). Nedavno, 2019. godine, ponovo je izabran za blagajnika u, od svih mjesta, Zagrebu. Neki sumnjaju da bi hrvatski HDZ ili EPP mogli biti zainteresirani za finansijsku podršku Schmidtovim akcijama u ECHR-u. Upravo zbog toga je neophodna transparentnost o izvorima novca.