Budući šef evropske diplomatije iznenadio prioritetima, prvi je – Zapadni Balkan

0

Ono gdje su do sada ‘fulali’ novoimenovana predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (Njemačka) i bivši povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn (Austrija), neočekivano je ispravio budući šef evropske diplomatije, španski Katalonac Josep Borrell.

Prvo izlaganje pred Evropskim parlamentom u ponedjeljak počeo je Zapadnim Balkanom čime je, zbog obilja drugih globalnih izazova i evropskih prioriteta u narednih pet godina i sredonjočnoj budućnosti, iznenadio i najvatrenije zagovornike proširenja, piše Zekerijah Smajić za portal Al Jazeere.

“U ovodu ovog saslušanja želim izraziti svoju odlučnu namjeru da se angažiram na reformama i procesu integracija Zapadnog Balkana… Ako pred ovim parlamentom bude uskoro i potvrđeno moje imenovanje za šefa diplomatije EU, zalagat ću se također za očuvanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, za inoviranje strateškog pristupa prema Africi i Aziji, za jačanje odnosa s Latinskom Amerikom i obnavljanje transatlantskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama“, sublimirao je Borrell buduću vanjskopolitičku platformu EU, za čiju će realizaciju u narednih pet godina biti i glavni i odgovorni.

U pažljivo pripremljenom uvodnom govoru pred Vanjskopolitičkim odborom EP-a, iz kojeg se već na prvi pogled zamjećivalo njegovo očigledno višedecenijsko iskustvo, Borrell je naglasio da EU ima sve ono što joj je potrebno za suočavanje sa sve izazovnijim globalnim problemima – „ima najbolju moguću kombinaciju političke slobode, ekonomskog prosperiteta i socijalne kohezije”.

ZAPADNI BALKAN NA PRVOM MJESTU

Ubrzo nakon uvodnih riječi, novoimenovani šef evropske diplomatije je s naglašenom uvjeriljivošću pojasnio svoju listu prioriteta i „logičku šemu“ po kojoj se Zapadni Balkan izdigao na vrh prioriteta.

Detaljno je obrazložio svaki od pobrojanih vanjskopolitičkih prioriteta, te filigranskom preciznošću opisao trenutnu poziciju EU u svijetu, ne zaobilazeći ni prečeste primjere njenog nejedinstva i najveće podbačaje u stvaranju jedinstvenog evropskog identiteta na globalnoj sceni.

„Mnogi će se od vas evropskih parlamentaraca, a i građana EU-a, možda zapitati zašto mi je Zapadni Balkan toliko bitan prioritet“, rekao je Borrell u odgovoru na jedno od mnogobrojnih pitanja evropskih zastupnika u vezi s ključnim prioritetima evropske vanjske politike.

„Svima želim odgovoriti veoma kratko, jednostavno i s potpunim uvjerenjem da ćete se kao demokratski izabrani predstavnici građana u svojim zemljama, brzo sa mnom složiti: ako EU, kao do sada najveće političko i demokratsko postignuće ljudskog uma uopšte, nije u stanju rješavati probleme u svom najbližem susjedstvu, ne možemo se kredibilno baviti ni drugim globalnim izazovima, niti možemo očekivati uvažavanje od glavnih globalnih aktera. Još preciznije: ako zajedničke evropske vrijednosti ne možemo primijeniti u bliskom susjedstvu, nema smisla da se pokušavamo dokazivati globalno“, rekao je 72-godišnji aktuelni šef španske diplomatije s trostrukim državljanstvom – španskim, argentinskim i evropskim.

Ubrzo je zatim otkrio da će njegova prva terenska aktivnost u funkciji visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnost započeti iz Prištine jer „Srbija i Kosovo moraju da postignu sporazum… Srbija mora biti opredijeljena ka iskrenom dijalogu, a Kosovo mora ukinuti uvozne takse. Dosadašnji neriješeni status se ne može održati. Srpsko-kosovski dijalog će za mene biti prioritet, jer ako Kina, Indija i Rusija ne priznaju Kosovo, Kosovo u tom slučaju neće biti država. Uradit ću sve što je u mojoj moći kako bih ispunio ovaj teški zadatak“, zavjetovao se Borrell pred Evropskim parlamentom.

Na prigovor da pred evropskim poslanicima još uvijek govori i u svojstvu ministra vanjskih poslova jedne od pet država članica EU-a koje nisu priznale nezavisnost Kosova, Borrel je lakonski uzvratio da o takvim pitanjima odlučuju države članice samostalno, a da će se na novoj dužnosti zalagati isključivo za interese EU-a „imajući u vidu da vanjska politika Unije mora biti u središtu svih naših zajedničkih politika“, rekao je Borrell.

OD BALKANA, UKRAJINE I RUSIJE DO SJEDINJENIH DRŽAVA

Osim Zapadnog Balkana top-prioriteti novoimenovanog potpredsjednika Evropske komisije za vanjsku politiku i sigurnost će biti i „nedvosmislena podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine“, preispitivanje smislenosti i učinkovitosti sankcija prema Rusiji, osavremenjivanje strateškog pristupa prema Africi i Aziji (kao „ključnim izvorištima globalnih nestabilnosti“), jačanje odnosa sa Latinskom Amerikom, te „obnavljanje i redefinicija transatlantskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama“.

Vanjskopolitička platforma Evropske unije bi se, smatra Borrell, trebala u budućnosti zasnivati „na principu jedinstvenosti nacionalnih suvereniteta u interesu jake i odvažne Unije na globalnoj sceni“.

U globalnom djelovanju treba polaziti od principa da vanjska politika započinje kod kuće, a EU bi konačno trebalo imati kulturu vlastitog vjerovanja u sebe i svoje sposobnosti.

„Diplomatski kapaciteti EU su među najjačima u svijetu. Upravo zato, sve članice Unije bi se konačno morale započeti koristiti i jezikom zajedničke moći imajući u vidu da smo silom prilika postali dio svijeta kakvog Evropska unija nije željela: politika moći postala je dominantna, trgovinski ratovi su sve bespoštedniji, sve je manje sporazumijevanja među ključnim akterima, teritorijalni suvereniteti brojnih država su ugroženi, a sukobi se vode ili su prijetnja i u našem najbližem susjedstvu“, rezimirao je Borrell.

Govoreći o sve složenijim sigurnosnim izazovima za EU, novoimenovani visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnost je ocijenio da je upravo „u nekonkurentnosti EU-a u oblasti samoodbrane i vojne industrije kriju najslabije tačke evropske vanjske i sigurnosne politike“.

„Nedostatak saradnje među članicama Unije u oblasti vojne industrije košta više od 30 milijardi eura godišnje. Kako? Tako što mi proizvodimo čak 17 različitih vrsta tenkova, a nadmoćna Amerika samo jednu glavnu vrstu… Moramo biti više ujedinjeni na zajedničkim projektima, moramo biti operativniji na terenu, spremniji nego do sada za angažiranje i raspoređivanje naših zajedničkih snaga, moramo imati zajednički budžet za odbranu i, konačno, EU mora biti u mogućnosti da djeluje odlučnije u svim sukobima kojima je naša kolektivna sigurnost dovedena u pitanje. Moramo se ponašati onako kako to rade i svi drugi ključni geostrateški akteri“, rekao je Borrell.

Složivši se s primjedbama evropskih poslanika koji smatraju da će se morati baviti „geografski i tematski vrlo širokim i šarolikim spektrom tema i problema“, novoimenovani koordinator evropske vanjske i sigurnosne politike nije oklijevao na dnevni red EU postaviti i jednu od najkontroverznijih dosadašnjih evropskih praksi – pitanje sankcija i ucjenjivanja. Borrel bi, dakle, mogao biti zapamćen i po tome što se u više navrata nedvojbeno izjasnio protiv bilo kakve vrste političkih, ekonomskih i finansijskih sankcija EU-a prema bilo kojoj suverenoj zemlji.

„Imajući u vidu da sankcije nisu politika nego instrument vanjske politike, te da sankcije ne donose rezultate, kategorički sam protiv sankcija, a pogotovo protiv onih čije efekte osjećaju građani“, rekao je Borrell u uvertiri zatraženog odgovora o njegovom stavu prema Rusiji koja, prema definiciji jednog od evropskih parlamentaraca „sistematski potkopava sigurnost u najbližem evropskom susjedstsvu“.

„Ja ne branim Rusiju, moji stavovi o aneksiji Krima i povredi suvereniteta Ukrajine su poznati. Ali mi kao kreatori globalne sigurnosti, demokratije, solidarnosti i prosperiteta, ne smijemo biti protiv bilo koje suverene države. U strateškom izazovu kojeg nam je nametnula i nameće Rusija, Ukrajina je jedajn od najvećih izazova. Ali, ako sve članice Unije budu jedinstvenije nego do sada, imat ćemo i bolje odgovore na takve izazove… U globalnom djelovanju treba govoriti nježno, a imati veliku batinu, govorio je jedan od bivših američkih predsjednika, Theodore Roosevelt. Ako je razjedinjena, EU neće imati ‘veliku batinu’, a ako nemate takvu ‘batinu, bolje je ne govoriti ništa“, odvažio se izgovoriti Borrell upravo pred onima koji će ga u narednih pet godina strogo nadzirati.

Prije preuzimanja pozicije potpredsjednika Evropske komsije i visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnost, Borrell je morao proći saslušanje pred Spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta (AFET) i tokom trosatnog ‘rešetanja’ odgovoriti na pitanja poslanika koja se odnose na njegovo znanje i sposobnosti da vodi zajedničku vanjsku politiku EU kao i da nezavisno zastupa ineterese Evropske unije.

I u petominutnom zaključku Borrell je opetovano pozvao na jedinstvo zemalja članica i svih evropskih institucija, zamolio je za pomoć Evropskog parlamenta, te obećao da će „srce” njegovih petogodišnjih aktivnosti biti upravo premošćivanje dosadašnjih razlika među zemaljama članicama u oblasti zajedničke vanjske politike koja je do sada bila mahom jalova i „zajednička“ samo na papiru.

Među brojnim primjerima Borrell je spomenuo i Pelješki most „koji će u konačnom bilansu koštati više od 800 miliona eura, Evropska unija ga finansira s polovinom ukupnog iznosa, a grade ga Kinezi. Ovdje se dakle, radi o unutarnjoj politici Unije s vanjskopolitičkim i globalnim efektima“, zaključio je Borrell najavljujući možda buđenje globalnog ekonomskog diva koji se na globalnoj vanjskopolitičkoj sceni, nerazumno, još uvijek ponaša kao patuljak.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo Vas upišite komentar!
Molimo Vas unesite ime