Informacije Agencije Patria govore da je akcija bila na širem diplomatskom frontu, od Madrida, preko Pariza i Berlina, do Rima i Budimpešte koja trenutno predsjedava Evropskim vijećem.

Piše: Rasim Belko

Zaključak koji je Evropsko vijeće donijelo još davne 2017. godine, a zanavljalo u kontinuitetu, počeo je da žulja hrvatsku politiku i diplomatiju jer je ozbiljno ugrožavao njihove hegemonističke interese, udarajući na jednu od ključnih strategija zvaničnog Zagreba – konstitutivnost.

Oktobra 2017. godine, u tački 4 zaključaka Evropskog vijeća navedeno je: ”Iako priznaje da Ustav Bosne i Hercegovine navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode (zajedno s Ostalima), Vijeće ponavlja da principi jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti osigurani. Vijeće naglašava da se ne smiju poduzimati nikakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu presude Sejdić-Finci i srodnih presuda”.

Svjesna opasnosti po cjelokupan koncept njenog pristupa Bosni i Hercegovini, Republika Hrvatska se kao članica EU tokom novembra i decembra 2024. godine dala u potragu za partnerima unutar Unije kako bi u zaključcima Vijeća o BiH osigurala samo konstitutivne narode, bez spominjanja građana.

Informacije Agencije Patria govore da je akcija bila na širem diplomatskom frontu, od Madrida, preko Pariza i Berlina, do Rima i Budimpešte koja trenutno predsjedava Evropskim vijećem.

No, redom su bili odbijeni, pa su jedinog kakvog takvog saveznika pronašli u Mađarskoj, koja nije išla direktno u korist hrvatskog prijedloga, ali im je omogućavala prohodnost u diplomatskim kanalima za pokušaj realizacije ideje.

Hrvatska diplomatija bila je sve do jučer prilično sigurna da je uspjela, pa je čak spremljeno i slavodobitno saopćenje o tome kako je Evropsko vijeće priznalo samo konstitutivnost, a ne i građansku pripadnost u BiH. Međutim, nakon objave zaključaka, Zagrebom je zavladao muk i tajac, jer su zaključci bili hladan tuš.

U članu 65 Zaključaka Evropskog vijeća kaže se: “Vijeće pozdravlja opredjeljenost političkog rukovodstva koje je donijelo konkretne rezultate i doprinijelo odluci iz marta o otvaranju pregovora o pristupanju, ali s žaljenjem primjećuje da je reformski zamah od tada zaustavljen. Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napredak na putu ka EU, poduzimajući odlučne korake za provedbu potrebnih reformi. Bosna i Hercegovina treba imenovati glavnog pregovarača i nacionalnog IPA koordinatora u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III, kao i razviti nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU. Vijeće podsjeća na važnost osiguranja usklađenosti svih usvojenih zakona s pravnom stečevinom EU i evropskim standardima, uključujući preporuke Venecijanske komisije”.

Dakle, osim kritike upućene aktuelnim vlastodršcima u Bosni i Hercegovini, Evropsko vijeće od BiH traži program za usvajanje pravne stečevine EU. U prijevodu, da iz Ustava i zakona eliminiše diskriminaciju i uskladi se s pravilima Unije. Istovremeno, član 65 potpuno je ogolio i pred zid istine doveo sve stručnjake i političke pijune koji su nas prilikom izbora Marina Vukoje u Ustavni sud BiH uvjeravali da mišljenje Venecijanske komisije nije važno. Ispade da jeste i to kao uslov naših integracija, pa je pitanje je li svojeglava nedorasla Trojka svjesna da je ignorisanjem mišljenja Venecijanske komisije na duže staze onesposobila evropski put BiH.

U članu 66. kaže se: “Vijeće pozdravlja činjenicu da su lokalni izbori, održani u Bosni i Hercegovini 6. oktobra 2024. godine na osnovu državnog izbornog zakona, provedeni na konkurentan i efikasan način, čime su adresirane neke od dugogodišnjih preporuka ODIHR-a. S obzirom na institucionalne mehanizme postavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina mora poduzeti dodatne ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebno provedbom presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Vijeće ponavlja svoj poziv na inkluzivan proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi kroz istinski dijalog i u skladu s evropskim standardima kako bi se eliminisali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće također podsjeća da broj odluka Ustavnog suda još uvijek nije u potpunosti proveden. Ne smiju se poduzimati nikakvi koraci koji bi otežali provedbu ovih presuda ili dodatno produbili podjele”.

Građani svi, pa narodi konstitutivni, otprilike bi bilo tumačenje zbog kojeg Plenkoviću, Grlić Radmanu, Čoviću, Zovko i drugima jučerašnji dan neće ostati u lijepom sjećanju. Jer, Evropsko vijeće je primarnu pažnju dalo građanskom, pa tek onda konstitutivnom. Ali, uz naglašenu poruku da se pri ustavnim i izbornim reformama vodi računa i spriječi diskriminacija, te provedu presude Evropskog suda za ljudska prava.

Tumačeći zaključke, jučer se oglasilo i Vijeće za demokratizaciju politike, no s pogrešnom pretpostavkom da Evropsko vijeće pod neprovedenim odlukama Ustavnog suda aludira na odluku u predmetu Ljubić, no to nije tamo. Jer, visoki predstavnik Christian Schmidt je prilikom izmjena Izbornog zakona konstatirao kako je time provedena odluka u predmetu Ljubić, a jedina koja nije provedena ni danas je predmet “Komšić”, kojim je odlučeno da u rukovodstvu FBiH treba da sjede ostali.

Ipak, najbliže činjenici, tvrde izvori, je da su iz Evropskog vijeća mislili na širi kontekst i odluke koje se ne provode zbog samovolje Milorada Dodika i vlasti u Rs.

Ozbiljna borba se, prema izvorima Patrije, vodila proteklih mjesec dana, a ono što je zanimljivo je da Ministarstvo vanjskih poslova i Elmedin Konaković nisu uzeli učešća u odbrani interesa Bosne i Hercegovine. A DKP mreža je primarno i zadužena da se bavi tim interesima, no Konaković ne haje za tim pitanjima.

Na kraju, najvažnije je da Hrvatska nije uspjela zarobiti Bosnu i Hercegovinu srednjovjekovnim vrijednostima na putu njenog razaranja. Evropska unija jeste, zaštitivši vlastite vrijednosti kroz fokusiranje na građane pa tek onda na konstitutivne. Pitanje koje ostaje nakon svega je zebnja šta kada Bosna i Hercegovina ostane bez onih ljudi koji su spremni da se iz sjene i privatnim konekcijama bore za njene interese, a sve dok plaćamo ‘konakoviće’, ‘bećiroviće i slične da te interese brane.

Jedna važna bitka je dobijena, a kraja rata još ni na vidiku.

Patria