Plinovod južna interkonekcija, koji bi trebao prenositi američki ukapljeni plin (LNG) sa terminala na Krku u BiH, je predimenzioniran projekt koji se vjerojatno nikada neće realizirati, pokazuje nova analiza koju su danas objavili Aarhus Centar u BiH i mreža CEE Bankwatch.
Analiza je dostupna ovdje.
U medijima se u posljednje vrijeme govori o ovoj interkonekciji kao zamjeni za ruski plin u BiH. Međutim, prema dosadašnjim izjavama BiH političara, vlasti Republike Srpske pristat će na projekt južne interkonekcije samo ako i Federacija BiH pristane na novu istočnu interkonekciju preko Republike Srpske, što bi samo produljilo uvoz ruskog plina u BiH.
Analiza pokazuje da bi kapacitet planirane južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske bio do šest puta veći od trenutne potrošnje gasa u BiH, te da je nerealno za očekivati da će toliko rasti potrošnja skupog uvezenog fosilnog goriva. U stvarnosti plin čini tek oko 3 posto opskrbe energijom u BiH, dok najveći dio potrošnje plina otpada na grijanje u Sarajevu, za što se mogu pronaći bolje dugoročno održive alternative.
Da podsjetimo, prethodni plinovod financiran od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Kantonu Središnja Bosna izgrađen je prije više od deset godina, no nikad nije korišten jer nije bio ekonomski održiv. Slična sudbina vjerovatno čeka i južnu plinsku interkonekciju, ako ikad bude izgrađena.
Upitno je i finansiranje ovog skupog i složenog projekta za koji autori analize tvrde da je malo vjerovatno da će biti izgrađen za manje od deset godina. Naime, Evropska komisija i EBRD su nedavno potvrdili da neće financirati ovaj plinovod, dok Evropska Investicijska Banka (EIB) već nekoliko godina ne financira projekte vezane za fosilna goriva.
Denis Žiško, Aarhus Centar — ,,Vlada Federacije BiH je u posljednje vrijeme pokrenula još jednu kampanju obmanjivanja javnosti upornim promicanjem “Gasifikacije Federacije BiH” i korištenja plina kao “jeftinog i stabilnog izvora energije”. Izgleda da su zaboravili da je nedavna energetska kriza bila prouzrokovana upravo enormno visokim cijenama plina i ulogom plina u geopolitičkim igrama diktatorskih režima. Činjenica je da je BiH preuzela obavezu dekarbonizacije društva do 2050. godine, tako da se korištenje plina, koji je fosilno gorivo, mora smanjiti, a ne povećati. Stoga nema smisla ulagati ogromne iznose novca građana Federacije BiH u novu infrastrukturu za fosilna goriva, koja će se graditi godinama, a onda prestati koristiti neposredno po završetku izgradnje.“
Pippa Gallop, Mreža CEE Bankwatch – ,,BiH ima ozbiljan zadatak ispred sebe da postepeno smanjuje potrošnju uglja, a postoji veliki rizik da će južna interkonekcija i drugi gasni projekti u najavi odvratiti goleme količine novca i vremena od isplativijih i čišćih rješenja. EU mora pružiti podršku BiH u potrazi za održivim i brzo provedivim rješenjima kao što su toplinske pumpe ili geotermalna energija.”
