Posljednja akcija Federalne uprave policije (FUP), koja je rezultirala hapšenjem 15 osoba povezanih s korupcijom u Javnom preduzeću Autoceste Federacije BiH, ponovo je razotkrila mračnu spregu politike i kriminala u Bosni i Hercegovini. Iako je istraga u toku, već sada je jasno da je ovaj slučaj mnogo više od običnog kriminalnog dosijea – riječ je o sistemskoj zloupotrebi javnih resursa koja uključuje političke, finansijske i pravosudne aktere.
Milioni nestali, odgovorni u pritvoru – ali ne svi
Akcija “Koridor” pokazala je da je izgradnja koridora Vc, ključnog infrastrukturnog projekta u BiH, postala leglo organizovanog kriminala. Među uhapšenima su bivši direktori JP Autoceste FBiH Adnan Terzić i Elmedin Voloder, te Ešef Džafić, Jasmin Bučo i Zlatan Talić. Terzić, koji je bio direktor u periodu 2017–2021., već je ranije bio predmet optužbi za sumnjive ugovore, ali tek sada se pravosudne institucije bave njegovim postupcima.
Međutim, ono što izaziva sumnju u selektivnu pravdu jeste činjenica da su pojedinci bliski HDZ-u, poput Kristijana Milasa, Ivana Rogića i Marina Jelčića, nakon hapšenja pušteni na slobodu. Ovaj potez potvrđuje dugogodišnje optužbe da pravosudni sistem u BiH ne tretira sve aktere podjednako i da su određeni politički krugovi, naročito oni bliski HDZ-u, zaštićeni od ozbiljnijih pravnih posljedica.
Sumnjivi ugovori i milionski gubici
Ključni segment istrage odnosi se na milionske gubitke povezane s dionicom Vranduk-Ponirak, gdje su ugovori mijenjani i dopunjavani u korist određenih izvođača radova.
Umjesto transparentnog poslovanja, javni novac je odlazio u privatne džepove, a građani su ostali uskraćeni za modernu saobraćajnu infrastrukturu. Štaviše, ranije su otkrivene sumnjive nabavke u JP Autoceste FBiH, uključujući kupovinu neiskorištenih vatrogasnih vozila, kosilica i višenamjenskih vozila, čija ukupna vrijednost prelazi nekoliko miliona KM.
Slučaj Autocesta FBiH otvara važno pitanje: kako je moguće da su ljudi bliski HDZ-u prošli nekažnjeno, dok su drugi zadržani u pritvoru? Ovakav razvoj događaja sugerira da pravosudni sistem u BiH nije oslobođen političkih utjecaja, što dodatno narušava povjerenje javnosti u institucije.
Također, slučaj baca novo svjetlo na ulogu Nermina Nikšića, trenutnog premijera Federacije BiH, koji je ranije bio na čelu Ministarstva prometa i komunikacija. Njegova šutnja o ovom slučaju, uprkos ozbiljnim optužbama, otvara sumnje o njegovom potencijalnom znanju ili čak umiješanosti u neke od spornih odluka. S obzirom na to da se radi o milionskim iznosima, očekuje se da će istraga obuhvatiti i političke pokrovitelje sistema koji je omogućio ovakve zloupotrebe.
Šta dalje?
Ako pravosudni sistem ne dokaže svoju nepristrasnost, ovaj slučaj će biti još jedna potvrda da se BiH nalazi u kandžama političke korupcije. Javnost, umorna od stalnih afera i zloupotrebe moći, traži odgovore i konkretne sankcije. Međutim, pitanje ostaje – da li će pravda zaista biti jednaka za sve, ili će se i ovaj put moćnici izvući bez posljedica?
(A.Č.Z./Patria)
