Jedan od rijetkih načina da savremeni čovjek dođe u dodir sa čudima drevne tehnologije i umjetnosti i da otputuje natrag u daleku prošlost je posjeta nekim od najljepših svjetskih drevnih ruševina.

Postoji ih na sotine, razbacanih širom svijeta, a svaka priča svoju priču i predstavlja svoju drevnu civilizaciju. Ovo su samo neke od najljepših i najpoznatijih…

10. Palenque (Mexico)

Palenque Ruševine su jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta Maya civilizacije u cijelom Meksiku i Srednjoj Americi. Nalaze se u gustoj tropskoj šumi u podnožju planine Tumbala Chiapas, Meksiko.

Iako analiza keramičkih ostataka pokazuju da je na ovom prostoru civilizacija postojala i 100 godina prije Krista, većina zgrada koje danas vidimo su izgrađene između 6. i 10. stoljeća.

Najveći vladar ovoga grada-države je Paskal, koji je preuzeo vlast u 603. godino i započeo izgradnju arhitektonski inovativnih građevina koja je trajala kroz i poslije njegove 68-godišnje vladavine. Jedan od najimpresivnijih projekata bio je kompleks koji se zove ‘palača’. Zidovi i krovovi su pokriveni rezbarijama sa prikazom obreda i aktivnosti vladara i bogova, nudeći modernim promatračima uvid u život i vjerovanja Maya. Samo 34 od (pretpostavka) 500 građevina su iskopane.

9. Babilon (Irak)

Oko 90km južno od modernog Bagdada leže ruševine drevnog Babilona, grada čije ime u prevodu znači “Kapija bogova”. Babilon važi kao jedan od najpoznatijih gradova antike, poznat po svojoj ljepoti i veličanstvenosti. U drevnim vremenima, o gradskim zidinama Babilona se govorilo s divljenjem i čuđenjem, a njegovi “viseći vrtovi” su činili jedno od sedam svjetskih čuda.

Kao središte kulture i vlade, bio je u punom cvatu oko petnaest stoljeća, od dolaska Amorejaca 1850. godine p.n.e; pa sve do Aleksandra Velikog, koji je tu i umro 322. godine p.n.e.

8. Ayutthaya (Tajland)

Ayutthaya, čije ime znači “nepobjedivi”, možda i nije najpolularnija, ali je sigurno jedna od mnogih lokacija u Tajlandu koje posjećuju turisti koji žele vidjeti svjetski renomirane ruševine.

U svom vrhuncu, Ayutthaya je bila metropola sa međunarodnim ugledom, čiji se napredak, prema istoričarima, mogao mjeriti čak i sa europskim metropolama tog vremena. Ovo prosperitetno kraljevstvo je  ugledalo svoj kraj kada ga je Burmanska vojska spalila i opljačkala.

Danas su ostale samo ruševine carstva, poznatog kao Ayutthaya povijesni park, koji se nalazi na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine.

7. Tikal (Guatemala)

Tikal je jedno od najvećih arheoloških nalazišta i urbanih centara prekolumbijske Maya civilizacije. Nalazi u arheološkom području Peten Save na sjeveru Gvatemale.

Tikal je bio jedan od glavnih kulturnih i građanskih centara Maya civilizacije. Iako monumentalna arhitektura datira iz 4. stoljeća prije Krista, Tikal je dosegao svoj vrhunac tokom razdoblja između 200-900 godina p.n.e, a za to vrijeme Maya su dominirale regijom politički, ekonomski i vojno, piše Pixelizam

Postoje dokazi da su elitne palače u gradu spaljene. Ovi događaji su povezani i s postupnim padom broja stanovnika, što je kulminiralo potpunom napuštenosti Tikala do kraja 10. stoljeća.

6. Koloseum (Italija)

Jedno od najvećih djela rimske arhitekture, a možda i najpoznatija ruševina na svijetu, Koloseum je eliptični amfiteatar u središtu Rima, Italija, najveći ikada izgrađen u Rimskom Carstvu.

Sa kapacitetom da primi 50.000 gledatelja, Koloseum je bio korišten za gladijatorske borbe i državne spektakle. Oko 500.000 ljudi i više od milion divljih životinja je izgubilo živote u igrama koje su se odvijale u Koloseumu.

Iako je djelomično uništen zbog oštećenja uzrokovanih razornim potresima i lopovima koji su krali kamenje, Koloseum je kultni simbol Vladavine Rima i njegovih revolucionarnih dostignuća.

5. Chichén Itzá (Meksiko)

Veliko prekolumbijsko arheološko nalazište koje je sagradila Maya civilizacija, Chichen Itza se nalazi u sjevernom središtu Yucatan poluotoka, Meksiko.

Ovo je bio glavni regionalni centar u sjevernim ravnicama koje su kontrolisale Maye. Ova lokacija obiluje mnoštvom arhitektonskih stilova, a prisutnost stilova srednjeg Meksika se nekada smatralo osvajanjem ili migracijom, dok danas znamo da su nastali kao rezultat kulturne difuzije.

4. Partenon (Grčka)

Hram grčke božica Atene, Partenon, sagrađen je u 5. stoljeću prije Krista na atenskoj Akropoli. To je najvažnija preživjela zgrada klasične Grčke.

Njegove ukrasne skulpture se smatraju visokom tačkom grčke umjetnosti. Partenon je ostao trajni simbol antičke Grčke i atenske demokracije, a jedan je od najvećih svjetskih kulturnih spomenika.

3. Copan (Honduras)

Glavni grad Maya civilizacije od cca 400 do 800 godine, Copan je jedan od najvećih i najimpresivnijih od svih Maya centara otkrivenih do sada.

Sastoji se od piramida, hramova i 21 kamenog stuba, s rezbarenim likovima drevnih kraljeva Copana. Iako je Tikal u Gvatemali najveći poznati Maya centar i mnogo je lakše doći do njega, ukoliko ste ljubitelj drevnih ruševina – Copan nikako ne smijete propustiti.

2. Palmyra (Sirija)

U srcu sirijske pustinje leži skrivena Palmyra. Njeni veličanstveni ostaci govore o herojskoj istoriji tokom vladavine kraljice Zenobie. Nalazi se u blizini izvora tople vode koji se zove Afqa, što ga čini idealnim za zaustavljanje karavana koji su se kretali između Iraka i Al-Shama (današnja Sirija, Libanon, Izrael i Jordan).

Strateški položaj i prosperitet Palmyra privukao je interes Rimljana, koji su preuzeli kontrolu nad gradom u prvom stoljeću poslije Krista. Zenobia je poražena i zarobljena u Rimu, okovana u lancima od zlata gdje se sama i otrovala, dok je grad pao usljed pljačke i razaranja. Arheolozi još uvijek rade na iskopavanjima kako bi otkrili palaču Kraljice, koja je bila uništena od strane Rimljana.

1. Machu Picchu (Peru)

Machu Picchu je izgrađen sredinom 15. stoljeća, a budući da je njegovo postojanje nisu zabilježili španjolski osvajači, niko ne zna koja je bila svrha ove, jedne od najpoznatijih, drevnih ruševina.

Danas znamo da su mnoge slične ruševine imale religijski značaj, zbog čega se nagađa da bi i Machu Picchu mogao biti vjersko svetište. Velike su šanse da je mjesto već bilo napušteno u vrijeme španjolske invazije, inače bi u svojim izvješćima neko spomenuo Inka civilizaciju koja ga je izgradila.

Inke nisu imale sistem pisanja, pa samim tim nisu ni ostavili nikakve pisane tragove, a arheolozi širom svijeta još uvijek pokušavaju sastaviti komadiće zagonetke kako bi saznali zbog čega je Machu Picchu izgrađen, koja mu je bila svrha i zašto je tako brzo napušten.