Piše: A. Čorbo-Zećo

Koliko Christian Schmidt, visoki predstavnik za BiH ima nedosljedne i diskutabilne odluke mogli smo vidjeti i na zadnjem primjeru kada je donio nalog koji bi trebao omogućiti daljnji rad Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH koja je, zbog neriješenog pravnog statusa i načina finansiranja, prije više od mjesec obustavila pružanje usluga.

Ovom odlukom on je Vijeću ministara naložio (za koje se usput rečeno ne zna ni kada će opet zasjedati) da riješe pitanja i ostalih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Tu je ubrojao: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Historijski/Povijesni muzej Bosne i Hercegovine, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku, Muzej književnosti i pozorišne/kazališne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Biblioteku/knjižnica za slijepa i slabovidna lica/osobe Bosne i Hercegovine, Kinoteku Bosne i Hercegovine i Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine.

Odluka, kao što je poznato, predviđa da Vijeće ministara BiH, u roku od sedam dana, ovlasti jednog zaposlenika Biblioteke da privremeno obavlja dužnost direktora, bez kojeg je ostala ta ustanova, do konačnog imenovanja upravljačke strukture.

Schmidt je naglasio da se njegova odluka odnosi i na ostale ustanove koje su od značaja za državu BiH, ukoliko se nađu u istoj situaciji kao Biblioteka.

A, jedna vrlo značajna institucija za državu BiH – Akademija nauka i umjetnosti BiH nije predmet interesovanja Schmidta. Nije to ništa neobično jer Ministarstvo pravde BiH drži HDZ BiH, tačnije ministar je Davor Bunoza.

Onda je jasno zašto Schmidt ANU BiH koja je državna institucija najvišeg ranga zaobilazi. Jednostavno tamo gdje HDZ može i mora da reaguje Schmidt ne dira! A, mogao bi samo dati nalog da se ispoštuje odluka Ustavnog suda BiH.

O njenom statusu je Ustavni sud BiH donio pozitivnu presudu, ali Ministarstvo opstruiše odluku Ustavnog suda BiH i odbija zahtjev ANU BiH za upis u Registar pravnih lica Bosne i Hercegovine.

Akademik Esad Duraković u izjavi za Patriju napominje da smo zatvaranjem NUB-a bili vraćeni u neko predcivilizacijsko doba.

“Mediji su izvještavali – barem u prvi mah, koliko sam mogao upratiti – da je riječ o „deblokadi“ rada tih institucija. Kasnije smo mogli čuti/pročitati da je visoki predstavnik naložio Vijeću ministara da zakonom riješi status ovih institucija. U tome jest poenta. Naime, „deblokada“ je neodređen „mehanizam“. Problemi proizlaze IZ STATUSA tih institucija, jer kada se riješi njihov status riješen je i problem njihova finansiranja”, govori Duraković.

Međutim, u svemu ovome i njemu je zapanjujuća jedna stvar.

“Naime, u intervenciju visokog predstavnika nije uključena i ANUBiH iako je ona institucija najvišega ranga u državi u oblasti nauka i umjetnosti. Pri tome valja podvući da je čak i Ustavni sud BiH donio presudu kojom se ANUBiH ima upisati u Registar pravnih lica, ali je resorni ministar Grubeša odbio implementirati tu presudu.

Ustavni sud je dva puta izdavao nalog za rješenje statusa ANUBiH, odnosno za provedbu presude, ali je resorno ministarstvo uporno odbijalo, i to bez ikakvih posljedica za neizvršenje presude najviše sudske instance u državi.

Snažno apeliram na visokog predstavnika da u ovu svoju intervenciju uključi i ANUBiH, kako bi se zakonom riješio njen status državne institucije, utoliko prije što već o tome postoji presuda Ustavnog suda BiH”, smatra Duraković.

Patria