Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu sutra će biti održano saslušanje u slučaju tužbe Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine

Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu sutra će biti održano saslušanje u slučaju tužbe Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, koji je u augustu 2022. uputio aplikaciju u kojoj je naveo da država krši njegovo aktivno biračko pravo.

Kakav god da u konačnici bude ishod predmeta “Kovačević protiv BiH”, presuda će značajno utjecati na trenutne i buduće političke procese u BiH i percepciju javnosti prema Evropskom sudu za ljudska prava, piše Istraga.ba.

Podsjetit ćemo na sadržaj prvobitne presude Suda i ogromne napore unutrašnjih i vanjskih faktora da ona bude oborena ili makar umanjen njen značaj.

Sud je provobitno u septembru 2023. prihvatio argumentaciju Kovačevića i zaključio da je država BiH prekršila Evropsku konvenciju. Međutim Vijeće ministara BiH uputilo je žalbu te je predmet upućen Velikom vijeću.

Prvobitna presuda – Dom naroda BiH

Kovačević se žalio da kao državljanin Bosne i Hercegovine, koji se ne izjašnjava kao pripadnik konstitutivnih naroda ili bilo koje druge etničke skupine, a zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija u Ustavu BiH na Općim izborima u BiH ne može glasati za kandidate po svom izboru.

Naveo je da kandidati koji najbolje predstavljaju njegove političke stavove nisu iz “pravog” entiteta i/ili “pravog” etničkog porijekla.

Konkretno, Kovačevićeva aplikacija odnosila se na glasanje za Dom naroda BiH i Predsjedništvo BiH, odnosno da on ne može utjecati na izbor nijednog delegata u državni Dom naroda ukoliko pretpostavljeni delegat nije Hrvat ili Bošnjak, i da ne može glasati za člana Predsjedništva BiH, ukoliko kandidat nije Hrvat ili Bošnjak.

Sud je u zaključku izrazio razumijevanje da su takvi principi prvobitno osmišljeni da bi okončali brutalni sukob obilježen genocidom i “etničkim čišćenjem”, te da je davanje privilegovanog položaja konstitutivnim narodima bilo neophodno da bi se osigurao mir.

Međutim, Sud je dodao da Dom naroda ima jednake ovlasti Predstavničkom domu BiH te da je od najveće važnosti da svi segmenti društva budu zastupljeni u Domu naroda.

S tim u vezi, Sud je tada zaključio da sistem zasnovan isključivo na etničkom konceptu, isključujući sve druge kriterije i ignorišući sve druge segmente koji oblikuju jedno društvo pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora.

“Konačno, iako Konvencija ne zabranjuje stranama ugovornicama da različito tretiraju grupe kako bi ispravile ‘činjenične nejednakosti’ među njima, nijedan od ‘konstitutivnih naroda’ nije u činjeničnom položaju ugrožena manjina koja mora sačuvati svoje postojanje.

Naprotiv, ‘konstitutivni narodi’ očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem političkom sistemu”, zaključak je Vijeća, koje je brojalo sedam sudija.

Prvobitna presuda – izbor članova Predsjedništva

Sud je također u kontekstu izbora članova Predsjedništva BiH naveo da Kovačević kao stanovnik Federacije BiH nije imao pravo glasa za kandidate koji su se izjasnili kao Srbi te da se iz tog razloga prema njemu različito postupa na osnovu mjesta stanovanja i etničke pripadnosti.

“S tim u vezi, Sud primjećuje da je Predsjedništvo političko tijelo države, a ne entiteta. Njegova politika i odluke utiču na sve građane Bosne i Hercegovine, bilo da žive u Federaciji, Republici srpskoj ili Distriktu Brčko. Prema tome, politička aktivnost kolektivnog šefa države je pitanje koje se jasno tiče podnosioca predstavke.

Čak i ako se u nekom obliku održava sistem etničkog predstavljanja, on bi trebao biti sekundaran u odnosu na političko predstavljanje, ne bi trebao diskriminirati ‘ostale i građane Bosne i Hercegovine’ i trebao bi uključivati ​​etničku zastupljenost sa cijele teritorije države”, zaključio je Sud.

Izdvojeno mišljenje

Izdvojeno mišljenje iznijela je samo austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Ona je istakla da je Kovačević propustio da se žali domaćim sudovima te da Ustavnom sudu BiH nije ponudio priliku da odluči o njegovom slučaju.

“Postojanje pukih sumnji u izglede za uspjeh određenog pravnog lijeka koji nije očigledno uzaludan nije valjan razlog da se ne iscrpi taj put pravnog lijeka. Nažalost, nalaz većine da je Ustavni sud BiH neefikasan za preispitivanje pritužbi podnosioca u vezi sa sastavom Doma naroda i njegovim pravom glasa za Predsjedništvo, ne samo da je teško pomiriti sa postojećom sudskom praksom u vezi s apelacijama upućenim Ustavnom sudu, već u BiH ima potencijal da destabilizuje Ustavni sud i demotiviše njegove sudije i sve one institucije koje osiguravaju njegovo funkcionisanje”, istakla je Kucsko-Stadlmayer.

Sutkinja je također dovela u pitanje pravo Kovačevića da može birati kandidata po svojoj mjeri, navodeći da se postavlja pitanje koncepta parlamentarne demokratije.

Zapitala se da li svaki birač ima i pravo “da bude zastupljen” u nekom parlamentarnom tijelu, naročito ako to tijelo nije direktno birano.

“Da li ustavne odredbe koje regulišu pravo na izbore – i državno finansiranje političkih stranaka – moraju osigurati da svaki pojedinačni birač i/ili svaka grupa birača budu ‘zastupljeni’ u demokratskom tijelu?

Slijedom toga, prihvatanje statusa žrtve podnosioca predstavke u vezi sa njegovom pritužbom na ‘sastav Doma naroda’ insinuira koncept bez presedana u kojem svaki birač ima individualno pravo na kandidate koji ga ‘predstavljaju”, navela je.

Dodala je da bi to promijenilo koncept parlamentarne, predstavničke demokratije kao takve.

“To bi također promijenilo koncept parlamentarne, predstavničke demokratije kao takve: ovaj koncept nikada ne može – i ne namjerava – garantovati da svaki birač pronađe kandidata ‘po svom izboru’ koji ga ‘predstavlja'”, zaključila je sutkinja.

Pokušala je dodatno poentirati, navodeći da je Kovačević savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

“Poznato je da je podnosilac predstavke politički savjetnik jednog od tri člana sadašnjeg Predsjedništva. Zašto ova osoba ne bi mogla biti kandidat po izboru podnosioca? Pitanje ostaje otvoreno”, stoji u izdvojenom mišljenju austrijske sutkinje.

Intervencija visokog predstavnika

Nakon presude, visoki predstavnik Christian Schmidt je u septembru 2024. angažovao advokatsku kancelariju Blackstone iz Londona s ciljem da se uključi u predmet “Kovačević” kao treća strana (amicus curie), što mu je Veliko vijeće u konačnici i odobrilo.

Schmidt neće otputovati u Brisel, ali njegovo fizičko prisustvo i nema praktičnog značaja, već je važno šta će u njegovo ime iznijeti njegovi zastupnici. U dopisu Sudu Schmidt se pozvao na mišljenje upravo austrijske sutkinje Kucsko-Stadlmayer, čije pojedine dijelove je gotovo prepisao.

Najzanimljiviji dio je da Schmidt indirektno otpužuje Kovačevića da ruši Ustavni sud BiH, jer bio navodno pozitivna presuda pomogla onima koji žele potkopati njegov rad.

Političke posljedice

U cijeli proces u međuvremenu se uključila i Republika Hrvatska, čiji premijer je nezadovoljan presudom “Kovačević” izjavio da su sve presude Evropskog suda donesene protiv Bosne i Hercegovine “fabrikovane”. Zanimljivo je da su predstavnici Zagreba odlučili učestvovati u sudskom procesu Suda čije presude naziva fabrikovanim.

S tim u vezi, ponovit ćemo ranije izneseni zaključak u kontekstu predmeta “Kovačević”.

Presuda “Kovačević” sporna je Hrvatskoj, HDZ-u BiH i OHR (samim tim i Američkoj ambasadi) ne zato što bi ona u praksi rezultirala mijenjanjem dosadašnjeg načina izbora članova Predsjedništva BiH u smjeru većeg utjecaja građanskog principa, jer trenutni odnos snaga to čini nemogućim, a niti postoji volja međunarodne zajednice da se to provede, već što bi zakočila pokušaje da se isti mijenja u smjeru jačanja etničkog, na čemu insistira hrvatska politika.

U praksi bi imali pat-poziciju koja bi zaustavila nastojanja da se pod krinkom prethodnih presuda Suda u Strazburu jačaju etničke pozicije izvrtanjem suštine tih presuda. Zaključci Suda u predmetu “Kovačević” ne bi ostavili prostora za nešto slično.