Muharem Cero, pravni stručnjak i stručnjak za pitanje državne imovine podsjetio je danas na Krugu 99 da je nametnuti Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom usvojen i u Parlamentarnoj skupštini PS BiH čime je pretvoren u domicilno vlasništvo, ali da se on ipak ne provodi.
“Trideset godina pitanje državne imovine nije riješeno od dana potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a opstrukcija i danas traje. Priča o opstrukciji ima političku ambalažu koja se prinosi u javni prostor navodnom percepijom iščitavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i načina nastanka BiH. To je taj tzv. koncept sastavljene države i to je jedna lobistička agenda koja je došla na stranu predsjednika RS dolaskom Milorada Dodika i ta agenda je zaživjela, primila se i postala dio ustaljenog političkog narativa u gotovo svim političkim opcijama Rs koji i predizborne kampanje baziraju na negiranju postojanja instituta državne imovine, na lokalnim, na Općim izborima, to je uobičajena praksa tonalitetom i načinom izgovaranja se pridobija glasačko tijelo i tako osvaja vlast”, kaže Cero.
Koncept tzv. sastavljene države, ističe Cero, podrazumijeva takvu strategiju koja pretpostavlja da je BiH nastala od dva suverena subjekta Federacije BiH i Rs-a te da su oni u BiH unijeli svoj i suverenitet i teritorijalni integritet, a kroz teritorijalni integritet i vlasništvo nad teritorijom.
“Takav jedan narativ je zaživio i ima snagu, moć, želju i potrebu da, ne samo da ne provodi zakon već ga sustavno osporava, pravno nasilno tumači na iskrivljeni način, jednostrano, donosi zakone koje Ustavni sud BiH u kontinuitetu stavlja van snage, prepakuje redizajnira ali sa ciljem da je entitet RS vlasnik cjelokupne imovine na svojoj teritoriji. Takav kontinuiran pristup dobrim dijelom proizvodi jedno krajnje nestabilno stanje i tenziju u procesu uspostavljanja i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i bosanske države i to je jedna od važnijih alatki za destabilizaciju države”, pojašnjava.
Cero je kazao da je nova realnost na koju mi trebamo da se prilagodimo je prošireni kontekst ali ona podrazumijeva proizvodnju faktičkog stanja.
“To faktičko stanje nije ništa drugo nego provođenje Ustavnim sudom utvrđenih neustavnih zakona iz Rs koji se apliciraju na državnu imovinu. Oni se provode, imovina se knjiži, direktor RUGIP-a je pod sankcijama SAD, ali to ne efektuira promjenom političkog stava i dokvodi nas da se imovina u RS prometuje i stvara se stanje za koje je visoki predstavnik Schmidt rekao, pa se korigovao, da nastaje nepopravljivo stanje. Upravo to nepopravljivo stanje je nova realnost koja bi u konačnici trebala u nekim oblicima političke trgovine ali na široj tabli, međunarodnoj tabli, u kontekstu novih realnosti trebala da se pretvori u novi legalitet tehnologijom iznalaženja rješenja donošenja zakona o državnoj imovini na sljedeći način da imovina ide na lokalne zajednice, općine, kantone, državu. To je preslik faktičkog stanja”.
Pitanje državne imovine ima jedno prethodno pitanje, ističe Cero, a to je pitanje denacionalizacije i restitucije.
“Šumsko zemljište, poljoprivredno, javna dobra, mnoge nekretnine koje su nastajale u jednom drugom ambijentu, sada imamo obrnuti proces povratka te imovine. Nisam primjetio da Schmidt, Inzko jeste dva puta, da je spomenuo obavezu rješavanje denacionalizacije i svođenje fundusa državne imovine na realno pripadajući”.
On je kazao da upravo takvo nešto predlaže se u Prijedlogu zakona o državnoj imovini koji su uputili Denis Bećirović i Željko Komšić i koje je Predsjedništvo usvojilo.
U kontekstu toga, potcrtao je da je Milorad Dodik pragmatičan političar i da bi čak mogao se osloniti na interese Zapada, kao što je u slučaju rudarenja litija, a u rješavanju pitanja državne imovine.
“Bojim se da ovoga puta interesi ne prevagnu i da na jedan trgovački način, da istrguje litijum za svoje političke ciljeve. To bi bilo pogubno i ta resursna dioptrija iščitivanja DMS-a mogla bi postati dioptrija tumačenja Dejtona i ona bi mogla diktirati sadržinu i način rješavanja imovine. Ne prizivam već pozivam na brzo reagovanje i maksimalni otpor tome.
Drugi način rješavanja jeste da konačno US BiH proslijedi Tužilaštvu BiH rješenja kojim će dokazati da se odluke US BiH ne provode, a Tužilaštvo provede postupak i protiv odgovornih lica podigne optužnicu za neprovođenje presuda, a za koje je propisano do 5 godina zatvora”, kazao je Cero.
