Odustaje li međunarodna zajednica od ideje građanske Bosne i Hercegovine da bi zaštitila pojedine etničke interese, piše Federalna televizija.

Pismo visokog predstavnika Christiana Schmidta upućeno Evropskom sudu za ljudska prava objavljeno je na portalu Istraga.ba i potvrđuje sve ono o čemu je većina medija u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu izvještavala. U Strazbur Schmidt ide samoinicijativno, kao treća strana i prijatelj suda, da svjedoči i očito obori presudu Kovačević. A stranu, sudeći po sadržaju pisma, očito je zauzeo. Odustaje li međunarodna zajednica od ideje građanske Bosne i Hercegovine da bi zaštitila pojedine etničke interese, piše Federalna televizija.

O predmetu Kovačević, Schmidt je govorio u intervjuu za Face televiziju: “Samo ću reći: Dragi moji prijatelji, ohladite malo! Sud će odlučiti o ovom slučaju. Niko ne može osporiti pravo gospodinu Kovačeviću, kao i svima drugima, fundamentalno građansko pravo da se žale sudu. Da. Na sudu se diskutuje, a moje je da sagledam kakve će to rezultate donijeti ovoj zemlji. Mislim, na duže staze, ova ideja građanske države o kojoj čitamo je važna, ali moram reći i smatram da je važno da se pojasni da je BiH multietnička država“.

Apelant Slaven Kovačević, predmet koji je u procesu i objavljeno pismo, kaže da neće komentirati do okončanja postupka. Ali je uputio poruku visokom predstavniku.

„Bez obzira na to koliko se on trudio da govori ‘diplomatskim’ jezikom, vidno je da on ide iz laži u laž. Tokom emisije, malo je on ‘prijatelj suda’, malo je ‘treća strana’ – govoreći da je to uobičajena praksa, a zapravo se radi o još jednoj laži“, kazao je Kovačević.

Dodaje kako visoki predstavnici jesu bili pozivani pred Evropskim sudom za ljudska prava (ECHR) u svojstvu prijatelja suda u onim predmetima gdje su visoki predstavnici nametali određene zakone, pa ih je ECHR pozivao da pojasne te nametnute zakone u odnosu na predmete koji su bili u toku.

„U konkretnom slučaju ‘Kovačević’ bilo koji od prethodnih ili sadašnji visoki predstavnik nije, niti je mogao nametati odredbe Ustava Bosne i Hercegovine koje su osporene u mojoj tužbi, jer je to izvan njegovog mandata, tako da ga ECHR nije pozvao da ponudi mišljenje kao ‘prijatelj suda’ već je on to sam tražio, svojim dopisom putem britanske advokatske kuće, da se pojavi kao ‘treća strana’ i ponudi mišljenje kako se sadašnji etnički sistem treba zadržati, pa makar to bila i diskriminacija. Zapravo je priča obratna, vraćanje ka demokratiji i odustajanje od etničkih politika omogućuje nam stabilizaciju odnosa u zemlji. Možda nam visoki predstavnik i dio internacionalne zajednice žele zabraniti demokratiju jer joj, kao fol, kao društvo nismo još uvijek dorasli?“, upozorava Kovačević.

Glasni su mnogi o Schmidtovom postupku. Od političara, do pravnika i analitičara. Upozoravaju na rušenje ideje građanske Bosne i Hercegovine, ubistvo demokratije zarad jačanja etnokratije. No, šta ćemo sa tišinom građanskih stranaka u zemlji i onih koji se tako deklarišu? Onih koji su izborne kampanje gradili na obećanju da će osigurati jednaka prava svim građanima, da biraju i budu birani? Šta ćemo sa obećanjima da će zemlju odvesti u Evropsku uniju? I na koncu, šta će reći u Briselu, jer u Evropskoj uniji nema mjesta za etničke države, piše Federalna televizija.